Ovaj zahtjev, specijalna tužiteljka navela je u žalbi koju je dostavila Apelacionom sudu Crne Gore, povodom rješenja kojim je vijeće sudije Višeg suda Lazara Akovića odlučilo da se zaštićeni svjedok sasluša u sudnici.
Nedavno je, inače, i sam zaštićeni svjedok uložio žalbu na to rješenje, tvrdeći da mu je ugrožena bezbjednost.
“Specijalna tužiteljka je zatražila da se zaštićeni svjedok sasluša na poseban način, što podrazumijeva da se njegovo saslušanje obavi u posebnoj prostoriji, da mu se zaštiti glas i lice. Ona je, ujedno, uz žalbu na rješenje sudije Akovića, Apelacionom sudu dostavila i veoma ozbiljan materijal, koji ukazuje na opasnost po zaštićenog svjedoka“, naveo je sagovornik Republike.
Vijeće sudije Akovića, na suđenju održanom 20. novembra prošle godine, uz rješenje o saslušanju zaštićenog svjedoka u sudnici, ujedno je strankama u postupku, kao i predstavnicima medija skrenulo pažnju da ne smiju otkriti identitet zaštićenog svjedoka, jer on i dalje uživa vansudsku zaštitu. Specijalna tužiteljka tada je izjavila da se ne protivi saslušanju zaštićenog svjedoka u sudnici.
Ona je tada kazala da bi bilo relevantno da svoj iskaz da u sudnici, jer su optuženi Saša Boreta i njegova odbrana kazali da je zaštićeni saradnik ''montirani dokaz'' specijalnog tužioca.
Zaštićeni svjedok se već nekoliko puta, posredstvom rukovodioca jedinice za zaštitu svjedoka, pismeno obraćao vijeću sudije Akovića, tražeći da mu se omogući poseban način saslušanja u ovom postupku, kako bi njegovi lični podaci ostali prikriveni. Svjedočenje, kako je zaštićeni svjedok tada naveo, treba da bude obavljeno uz upotrebu tehničkih sredstava za zaštitu lica i glasa.
Kao razloge za obraćanje, on je naveo pisanje dnevne štampe koja je u svojim ''crnim hronikama'' objavila udarne tekstove vezane za njegovo eventualno pojavljivanje u sudnici.
“Poslije objavljenih novinskih tekstova još više sam uplašen za svoju i bezbjednost svoje porodice. Uvjeren sam da osobe kojima se sudi imaju dosta prijatelja na slobodi koji bi bili spremni da me na njihov signal likvidiraju. To je strah s kojim se ja nosim i zato ne smijem da svjedočim bez zaštite. S obzirom na to da su suđenja javna, izlaskom na suđenje i svjedočenjem bez zaštite, moj identitet ne bi bio poznat samo optuženima već i cjelokupnoj javnosti“, navodi se u predlogu.
Visoki policijski funkcioner Slavoljub Šćekić ubijen je 30. avgusta 2005. godine na pragu porodične kuće u podgoričkom naselju Tološi. Kao organizatori zločinačkog udruženja i finansijeri tog ubistva optužnicom specijalnog tužioca označeni su Baranin Ljubo Bigović i Budvanin Saša Boreta.
Za likvidaciju Šćekića optužen je Beranac Milan Šćekić Čila, koji je u bjekstvu, a za saučesništvo sudi se Tivćaninu Ljubu Vujadinoviću. Na spisku specijalnog tužioca, kao članovi ''zločinačkog udruženja'' označeni su i Alan Kožar iz Bara, Vuk Vulević iz Berana, Danica Vuković iz Podgorice, Dušanka Vujović iz Herceg Novog i Goran Živković Žiks iz Kraljeva, a oni se, kao i Vulevićev otac Radoslav, terete za pomaganje u organizaciji i izvršenju zločina.
Svi optuženi su tokom sudkog postupka negirali navode optužnice, koji im se stavljaju na teret, ističući da nijesu članovi nikakvog udruženja, a naročito ne zločinačkog, kako to tvrdi specijalna tužiteljka.
(MONDO)