Vlada, u cilju podizanja konkurentnosti poslovnog ambijenta, razmatra za naredni period mogućnosti smanjenja stope poreza na dodatu vrijednost, posebno u turizmu, kao i subvencioniranja kamatne stope za investitore koji grade hotele.
On je kazao da se informacija o mogućnosti smanjenja stope PDV-a kapitalno važna za ljude koji se bave biznisom, kao i da se najintezinvije radi na pretpostavci za smanjenje stope PDV-a za turizam, kako bi se dovela na nižu stopu.
„Naredne godine krizni porez nestaje, pri čemu se vraća na stopu od devet odsto, koliko iznosi redovno oporezivanje. Nema daljeg pomjeranja poreza na gore. Idemo sa stvaranjem uslova za ozbiljno razmatranje mogućnosti da dalje obaramo poreske stope u cilju podizanja konkurenosti našeg poslovnog ambijenta“, rekao je Đukanović na poslovnom ručku Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham).
On je naveo da se razmatra i mogućnost subvencioranja kamatne stope za tri do četiri odsto za investitore koji grade hotele najviše kategorije u Crnoj Gori.
„U narednoj godini očekujemo ukidanje kriznog poreza, uporedo sa tim i ukidanje parafiskalnih nameta, koji postoje uglavnom na nivou lokalnih uprava što ih čini nekonkurentnim, pa smo se opredijeli i da idemo na restrukturiranje poreskog sistema“, objasnio je Đukanović.
On je naveo i da Vlada radi na obezbjeđivanju povoljnijeg pristupa preduzeća finansiranju, očuvanju stabilne predvidive poreske politike uz sprovođenje ostalih strukturnih reformi.
„Radi se na unaprijeđenju procesa izdavanja građevinskih dozvola, povećanoj efikasnosti rada katastra, kao i pojednostavljenim administrativnim procedurama. Reformnim mjerama na tržištu rada kroz povećanje njegove fleksibilnosti očekujemo smanjenje neformalne zaposlenosti i smanjenje fiktivne nezaposlenosti i izdataka za socijalna davanja i reforme u oblasti zdravstva i obrazovanja“, precizirao je Đukanović.
On je ocijenio da će Crna Gora i u narednoj deceniji biti najdinamičnija ekonomija na Balkanu.
„Crna Gora posljednjih deset godina ima konstantan i optimističan ekonomski rast, sa prosječnom godišnjom stopom od 3,2 odsto, koji se u dobroj mjeri ostvaruje prilivom stranih direktnih investicija (SDI)“, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, prosječno godišnje učešće SDI od 19 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP) govori da je dosta dobrog napravljeno na planu stabilnosti i konkurentnosti poslovnog ambijenta.
„Ostvarili smo rast zaposlenosti, sa stopom iznad 44 odsto i pad nezaposlenosti sa stopom od oko 17,5 odsto prema Anketi o radnoj snazi, a zabilježili smo i rast izvoza usluga“, naveo je Đukanović.
On je ocijenio da su, ipak, potrebne više stope ekonomskog rasta.
„Dobro je da ostvrujemo rast u kontinuitetu, ali potreban je ekonomski rast po stopama između četiri i pet odsto na srednji rok da bi na taj način uhvatili dobar tempo rasta koji bi nam garantovao da se u doglednoj budućnoti približimo evropskom nivou razvijenosti“, poručio je Đukanović.
Kada je riječ o makroekonomkoj stabilnosti, Đukanović je rekao da se ostvaruju pomaci na planu finansijske i fisklane stabilnosti.
„Bankarski sistem je likvidan i smanjuje se učešće loših kredita (NPL) u ukupnim, sa 16 odsto 2014. godine na 12 odsto krajem prošle. Međutim, nedovoljan je rast kreditne aktivnosti i banke vrlo oprezno plasiraju kredite. Takođe, sporo se kreću kamate koje su i dalje na visokom nivou, iznad osam odsto, što je dosta deprimirajuće i obeshrabrujuće za realizaciju novih investicija“, ocijenio je Đukanović.
On je, govoreći o fiskalnom sistemu, rekao da je značajno unaprijeđena prihodna strana i napravljeno je više reda na rashodnoj.
„Iako nijesam potpuno zadovoljan, jer je moguće napraviti dodatno smanjenje javne potrošnje, koja i dalje sa visokih 48 odsto učestvuje u BDP-u, jer ostaje malo prostora za realizaciju razvojnih projekata iz domaćih izvora. Te projekte realizujemo u velikoj mjeri, ali uglavnom iz pozajmljenih sredstava“, rekao je Đukanović.
On je dodao da su generalno zadvoljni SDI, ali ne sasvim i njihovom strukturom.
„Uz ulaganja koja imamo treba više ulaganja koja će biti praćena uvođenjem novih tehnologija, inovacija, snaženjem industrija, prerađivačke, izvozno orjentisane, čime će se širiti baza izvoznog sektora ekonomije“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, ostaju izazovi da se dalje učvršćuje makroekonomska stabilnost i dalje radi na povećanju konkurentnosti ekonomije.
Đukanović je, odgovarajući na pitanje advokata Vuka Popovića o fleksibilnsoti rješenja novog zakona o radu, kazao da će on biti usvojen naredne godine i da je namjera Vlade da pojednostave procedure postupka za utvrđivanje povrede radne obaveze tako što će ukinuti disciplinski postupak koji trenutno predstavlja ozbiljnju biznis barijeru.
„Nastojaćeno da predvidimo sve uslove za otkaz ugovora o radu kako bi poslodavac mogao na jednostavan i efikasan način da sprovede proceduru otkaza ugovora o radu, uključujući situaciju kada zaposleni imaju neodgovarajuće rezultate“, dodao je Đukanović.
Američki ambasador u Podgorici, Margaret Ann Uyehara, rekla je da Crna Gora i Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju zajedničke ciljeve da unaprijede ekonomsku saradnju između dvije države. Ona smatra ad će više investicija iz SAD-a, ali i stranih direktnih, unaprijediti poslovnu sredinu u Crnoj Gori.
„Crna Gora postaje primamljivija investitorima iz SAD-a i drugih zemlja, stoga čestitam Vladi na sprovođenju regulatornih reformi i promociji borbi proitv korupcije“, kazala je Uyehara i dodala da Crna Gora ima dosta toga da ponudi potencijalnim investitorima.
Prema njenim riječima, američke kompanije se suočavaju sa nedostatkom dozvola, birokratijom i nedostatkom razumijevanja kako posao funkcioniše.
Predsjednik Upravnog odbora AmCham, Katarina Bulatović, kazala je da ta asocijacija već osam godina predano radi na stvaranju povoljnih uslova u Crnoj Gori u cilju privlačenja novih i zadržavanja postojećih investitora.
„Jedino kroz pozitivne primjere investicija možemo uticati na druge investitore da odaberu Crnu Goru za investiciju svojih projekata. Pozivamo Vladu da konsultuje poslovna udruženja u izradi nove ili izmjene postojeće regulative, pri čemu je naš cilj da djelujemo preventivno“, poručila je Bulatović.
Ona je kazala da AmCham aktivno radi na izmjeni radnog zakonodavstva, pri čemu su usaglasili sedam ključnih reformi koji bi novi zakon o radu trebalo da sadrži, a dostavili su i predlog za novi zakon o privrednim društvima.