Najprihvatljiviji model kroz koji je moguće zakonski regulisati istopolne zajednice u Crnoj Gori je registrovano partnerstvo, odnosno kohabitacija, pokazala je analiza Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Ova analiza biće početni radni materijal za donošenje zakona kojim će se regulisati istopolne zajednice, a koji bi, kako je Pobjedi rečeno u ovom resoru, trebalo da bude usvojen do 2018. godine.
U dokumentu je objašnjeno da je model registrovanog partnerstva najbolji, jer ima najviše mogućnosti da se inkorporira u sadašnji pravni okvir. U našoj državi zato, kako je ocijenjeno, nije poželjan model koji dozvoljava brak između istopolnih parova, kao ni model neregistrovane kohabitacije.
Model registrovanog partnerstva omogućava da se istopolni parovi registruju kod nadležnih organa i tako dobiju određen obim prava, obaveza i pravnog priznanja, kao i bračni, odnosno vanbračni parovi (Holandija, Njemačka, Engleska i Vels, Hrvatska) piše u analizi. Ministarstvo je u ovom dokumentu definisalo da registrovana istopolna zajednica, odnosno registrovano partnerstvo predstavlja zajednicu života dva punoljetna lica istog pola koja su registrovala svoj građanski partnerski odnos pred nadležnim organom javne vlasti, odnosno pred matičarem.
Njihova međusobna prava i obaveze, kako je objašnjeno, temeljila bi se na pravima koja za osnov imaju obligaciju, a ne prava koja proizilaze iz porodičnih odnosa.
Blanka Radošević-Marović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava objašnjava da je potrebno kvalitetno regulisati prava LGBT osoba. U analizi se, kako navodi, nalaze iskustva najrazvijenih zemalja Evropske unije, kao i Hrvatske i Slovenije, ali, kako kaže naša sagovornica, kod nas nije moguće doslovno primijeniti neki od tih modela. Svaka sredina, prema njenim riječima, ima svoje specifičnosti.
Imajući u vidu i istoriju razvoja prava LGBT osoba moramo uraditi model koji će biti prilagođen crnogorskim uslovima. kaže Radošević-Marović.
Ona objašnjava da se njihova analiza nije bavila samo inostranim modelima, već i crnogorskim unutrašnjim zakonodavstvom.
"Da bi zato donijeli zakon o registrovanom partnerstvu koji bi imao primjenu moramo prići i važnim izmjenama i dopunama našeg unutrašnjeg zakonodavstva, pogotovo kada su u pitanju obligacioni odnosi, odnosno Zakon o nasljeđivanju, Porodični zakon i slično", kaže ona.
LGBT zajednica, navodi Radošević-Marović, treba da ima svoja prava i zato treba da se reguliše pitanje nasljeđivanja, socijalnog davanja, imovine i slično. Ovim zakonom, kako je precizirala, neće biti omogućeno LGBT osobama da mogu da usvajaju djecu.
"Ne, tim se neće baviti ovaj akt", rekla je ona.