Zimski Krstovdan je dan koji se slavi uoči Bogojavljenja, i prvi je dan poslije Božića kada pravoslavni poste. Provjerite i kako vjetar duva...
Krstovdan se obilježava, kao uspomena na prve hrišćane - katihumene ili oglašene, koji su primili vjeru na početku hrišćanstva.
Kako su prvi hrišćani bili naznaka globalnog širenja religije, tako i Krstovdan prema narodnim vjerovanjima može dati naznake kakva će biti godina.
U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.
Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog pasulja i - spremane su pihtije. Ali kako je Krstovdan posni dan, to su ih jeli sjutradan, na Bogojavljenje.
Prema predanju, u Bogojavljenskoj noći otvara se nebo i vjeruje se da se svaka želja može ispuniti. Tačno u ponoć treba pogledati u nebo i zamisliti želju.
U SLAVU OGLAŠENIH
Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku vjeru i prve pouke nove vjere pominju se kao katihumeni ili - oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao - Zimski Krstovdan.
Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu.
Zimski Krstovdan slavi se uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.
U kalendaru SPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos.
U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje.
Krstovdanska vodica se poslije vodoosvećenja dijeli vjernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja.
Krstovdan uoči Bogojavljenja je posni dan za pravoslavne vjernike, bez obzira na to koji dan u nedelji "pada".
Posti se strogo i to na vodi, prvi put poslije Božića, jer je do ovog dana bilo razriješenje zbog velikog praznika.
Kad je Krstovdan preko nedjelje, u hramovima se prije podne služe carski časovi, poslije podne liturgija sv. Vasilija Velikog.
Nakon liturgije obavlja se veliko osvećenje vodice u samom hramu, dok se sutradan, na praznik, voda osvećuje van hrama, na rijekama, ili drugim otvorenim mjestima.