NIKŠIĆ 2. 1. – Dekan Filozofskog fakulteta u Nikšiću Bojka Đukanović izjavila je da odluka o eventualnoj promjeni naziva studijskog programa Srpski jezik i južnoslovenske književnosti neće štetiti nikome jer će studenti vjerovatno imati mogućnost da se opredijele za varijantu koju žele.
Ona je navela da se stručnjaci te obrazovne ustanove upravo bave tim pitanjem.
”Filozofski fakultet je dobio informaciju iz Ministarstva prosvjete i nauke da bi trebalo da razmisli o eventualnoj promjeni naziva tog studijskog programa, jer je sada službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski i mi smo, kao državna institucija, u obavezi da odgovorimo tom društvenom zahtjevu”, izjavila je Đukanović, prenosi Radio Crne Gore.
Dekan Filozofskog fakulteta je najavila i da se na fakultetu već pripremaju i razmišljaju koji je najprimjereniji način da se to društveno pitanje riješi.
”Država je donijela odluku koji je službeni jezik, na Fakultetu je da se organizuje u tom duhu ili ne. Nadam se da će se do kraja ove školske godine znati kako će biti riješeno to pitanje”, rekla je Đukanović.
On je objasnila da će se tim pitanjem baviti njene kolege koje predaju maternji jezik i južnoslovenske književnosti.
”Kad kažem maternji, podrazumijevam srpski, hrvatski, bošnjački i naravno crnogorski. Hoće li biti promijenjeno ime ili će se organizovati novi programi odlučiće Fakultet i predložiti Univerzitetu Crne Gore, kako bi to bilo verifikovano”, izjavila je Đukanović.
Dekan Filozofskog fakulteta je dodala i da nije isplativo organizovati za svaki jezik posebne programe.
”To nije ni potrebno, jer se radi o jezicima za koje svi lingvisti jednoglasno kažu da se radi o četiri jezika sa istom lingvističkom osnovom. Kad je u pitanju naučni pristup za mnoge predmete neće biti promjena ili velikih preokreta”, pojasnila je Đukanović.
Đukanović je istakla da smatra da, uz “određeno prekomponovanje materijala”, neće biti veliki problem doći do valjanog i prihvatljivog rješenja.
”Ako kažemo da je to ista osnova sa osobenostima u svim jezicima i ako ga u Bosni zovu bosanski, u Srbiji srpski i Hrvatskoj hrvatski, zašto bismo mi imali kompleks niže vrijednosti i ne uzeli varijantu po imenu naše države”, upitala je Đukanović.
On je izjavila da je na prostoru Crne Gore navika da se jezik i izgovor identifikuje sa varijantom koja je " u nekom smislu dalja, od recimo hrvatske ijekavice, koja je nam je mnogo bliža".
(MONDO)