Na povorkama ponosa treba da se smanji angažovanje policije, jer ukoliko pola crnogorske službe čuva događaj koji se održava već tri godine, gubi se ideja o napretku, smatra izvršni direktor NVO LGBT Forum Progres Stevan Milivojević.
On je, u razgovoru za Pobjedu, kazao da nije dobro što se šetnja u Podgorici održavala u zaštićenoj „Vladinoj četvrti“, već treba da bude organizovana na vidljivijem mjestu da bi ljudi shvatili da LGBT aktivisti ne rade ništa loše. Kazao je da je siguran da je to dobra smjernica za suzbijanje homofobije od koje strahuju LGBT osobe.
Milivojević je, kao član Organizacionog odbora, govorio o Prajdu koji je, u Podgorici zakazan za 13. decembar.
„To potvrđuje moju, ali i širinu LGBT Foruma Progres i spremnost na bezuslovnu saradnju sa svima kojima je istinski stalo do boljeg statusa LGBT osoba. Mi na terenu ne sprovodimo bilo kakve opstrukcije i godinama igramo otvoreno. Želimo jedinstvenu LGBT zajednicu i mislimo da možemo da naučimo iz ponašanja nacionalnih manjina. Govoriću na tom važnom događaju, ukoliko i njega vlast ne dovede u pitanje“, zaključio je on.
Na pitanje koji su to problemi LGBT osoba, Milivojević je naglasio da je ključno društveno neprihvatanje koje se manifestuje kroz psihičko i fizičko nasilje, ali posebno neravnopravnost u brojnim oblastima života i rada.
„Često se govori da ne treba da budemo vildjivi pa neće biti ni nasilja ni diskriminacije. Od nas društvo u većini traži da budemo nevidljivi i naš koncept života, koji se ne razlikuje od drugih, žele da svedu na seksualne aktivnosti. To je neprihvatljivo. Zašto se, na primjer, osobama sa invaliditetom ili etničkim manjinama ne kaže da svoj identitet praktikuju u kući. Niko normalan na to ne bi ni pomislio. Zato i naši građani moraju promijeniti pristup prema LGBT osobama“, rekao je on.
On je naveo da je LGBT Forum Progres pružio pomoć u oko 90 slučajeva otkad je otvoreno LGBT sklonište, od 2011. godine.
„Ali to nijesu samo slučajevi kad porodica uskrati podršku. Već i osobe koje se tu upućuju iz nasilja. Ove godine u Skloništu je boravila kompletna porodica, istopolni par s djecom usljed nasilja bivšeg supruga jedne od partnerki. Osim skloništa štićenicima je na usluzi pravno i psihološko savjetovalište, ali bi sve ovo trebalo da vodi država. Ranije je bilo saradnje ali od kada smo organizovali protestni skup ispred sjedišta Vlade saradnja s nama je potpuno prestala. Neko nam se iz Vlade sveti i blokira podršku države za rad Skloništa. To je nepošteno i neprihvatljivo u demokratskoj zemlji. Održivost svih socijalnih servisa koje pružamo LGBT zajednici mora riješiti država dok traju mjere afirmativne akcije, odnosno dok se ne ostvari naša puna društvena ravnopravnost. To su pored Skloništa, koji je ključni servis, LGBTIQ Socijalni centar i Drop In Centar“, dodao je on.
Milivojević ističe da, za razliku od drugih demokratskih zemalja, LGBT osobe u Crnoj Gori kriju svoj stvarni identitet i vode dvostruke živote.
„Porodice nijesu podržavajuće i to se ozbiljno odražava na kvalitet života, uključujući i emotivno i mentalno zdravlje. Registrujemo brojne primjere prekida komunikacije, odbacivanja, siromaštva, nasilja, pokušaja suicida ali i nažalost veoma tragičnih slučajeva za koje organizacija ima saznanja. To moramo mijenjati. Porodica mora postati sigurno i inkluzivno okruženje za sve“, ocijenio je on.
Naglasio je da obrazovanje mora pomoći da se prihvati koncept različitih seksualnih orijentacija i identiteta.
„Moramo mijenjati udžbeničku politiku, ali i obrazovnu praksu. Seksualna pedagogija kao da je protjerana iz naših škola. Seksualnost se ne bira, ali homofobija da“, rekao je on.