Stečajna uprava Kombinata aluminijuma (KAP) neće više dobiti ni centa dok ne ispuni svoje obaveze i preda imovinu na koju se obavezala Ugovorom o kupoprodaji imovine KAP-a u stečaju, saopštio je vlasnik Uniproma, Veselin Pejović.
“Novac je obezbijeđen i biće u banci sve dok prodavac ne ispuni svoj dio obaveza iz ugovora”, kazao je Pejović Vijestima.
Posljednja rata u iznosu od 13,98 miliona eura nalazi se na prelaznom, escrow, računu Zapad banke, u korist KAP-a u stečaju. Taj novac neće biti operativan za stečajnu upravu sve dok ona kao prodavac ne riješi više problema sa imovinom koje je tek nedavno konstatovala zajednička komisija o primopredaji imovine.
“Odredbe Ugovora ja sam ispunio milion odsto i u skladu sa njim dao dokaz da je novac deponovan. Stečajni sudija Ivan Kovačević mi je 11. avgusta svojim rješenjem potvrdio da sam ispunio obavezu i to rješenje je postalo pravosnažno 21. avgusta”, naveo je Pejović.
Poslije pravosnažnosti rješenja suda podgorički katastar je upisao imovinu KAP-a u stečaju na Uniprom 25. avgusta, na osnovu rješenja suda. Nakon toga, u skladu sa Ugovorom, pristupilo se formiranju Komisije o primopredaji imovine, ali je tada utvrđeno više problema. KAP u stečaju imao je šest članova u Komisiji, dok je Uniprom delegirao tri člana.
“Komisija je utvrdila da nedostaje imovina u statusu susvojine na lokaciji Drpe Mandića, kod Gintaša, jer je prethodno obavljena eksproprijacija od strane Glavnog grada na štetu KAP-a, 2010. godine, budući da je zemljište privedeno namjeni, a naknada KAP-u nikad nije plaćena. Radi se o građevinskom zemljištu ukupne površine oko 7,5 hiljada kvadrata”, objasnio je Pejović.
U nalazu Komisije je predloženo da se oformi posebna državna komisija koja će utvrditi kolika je vrijednost te imovine koja nije ni mogla biti predmet kupoprodaje, zbog prethodne eksproprijacije.
Vlasnik Uniproma je Vijestima kazao da nedostaje dio imovine u katastarskim opštinama (КО) Cijevna, Botun, Dajbabe.
“U KO Botun su evidentirani ruinirani i napušteni objekti u izgradnji, sa uknjiženim pravom svojine na lica Vidosavu, Srđana i Radovana Stojanovića. U vezi sa ovim predmetom upravni postupak se vodi kod Ministarstva finansija radi pogrešno upisanih podataka od strane službenog lica”, dodao je Pejović.
Više nepokretnosti na imovini KAP-a nije oslobođeno od bespravno useljenih u privremene objekte iz bazena crvenog mulja u Botonu, ali na lokaciji KO Cijevna, kao i na lokaciji deponije KAP-a u Dajbabama.
“Otežan mi je prilazni put KAP-ovim silosima i rezervoaru za glinicu u Baru suprotno važećem DUP-u. Turska kompanija koja je kupila Kontejnerske terminale u međuvremenu je podigla ogradu i moje silose zagradila u toj ogradi. Ne mogu sad direktno iz broda da istovaram sirovine, već moram da idem okolo 4,5 kilometra da bi došao na kapiju kod turske kompanije. Kasnije može desi da mi kažu da im za prolaz svakog kamiona plaćam naknadu 50 ili 100 eura”, naveo je Pejović.
Na opremi bivše Fabrike glinice u KAP-u, kako je dalje utvrdila Komisija, postoji potencijalni ekološki problem jer je bivši gazda KAP-a Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC) neplanski ugasila taj pogon i ostavila 40 hiljada tona lužine u tankerima.
“To je rastvor koji se koristi da bi se od boksita dobila glinica. CEAC to nije smio tako da zatvori ovaj pogon, nego je morao prethodno da fazno sve potroši što je bilo u sistemu. Sada stečajni sudija i upravnik zbog toga treba da pokrenu tužbu protiv CEAC-a zbog neplanskog gašenja Glinice, jer ja neće prihvatiti posljedice toga na sebe”, rekao je Pejović.
Glavni problem je sada što neko mora da plati i troškove neutralizacije ovog rastvora kako ne bi došlo ekološke štete i problema u životnoj sredini ili biodiverzitetu rijeke Morače. Uniprom ne želi da odgovornost za to sam da snosi, već smatra da je to obaveza prodavca imovine.
“Ne želim da mi sjutra niko iz Zete dođe i kaže da sam uradio ovo ili ono. To ne dolazi u obzir”, kazao je Pejović.
Zajednička Komisija je utvrdila da nedostaje nekoliko dozvola, kao i oslobađanje kupca obaveze za komunalno opremanje.
Pejović je kazao da ne potražuje nikakve zalihe metala iz KAP-a vrijedne oko šest miliona, koje su bile u momentu pokretanja stečajnog postupka u KAP-u 8. jula 2013.
“Ne zanima me što je radio Montenegro bonus. Stanje zaliha kad sam 19. jula prošle godine preuzeo rukovođenje imovinom KAP-a bilo je nula. Nijesam našao nijedan ingot”, naveo je Pejović.
Kredit Unipromu kod Zapad banke, prema njegovim riječima, odobren je 23. jula, ali ne zahvaljujući samo imovini KAP-a, koja je založena, već na osnovu poslovanja i bilansa kompanije Uniprom.
“Kamp Uniproma u Buljarici, površine oko šest hiljada kvadrata stavio sam kao dodatno obezbjeđenje za kredit Zapad banci”, rekao je Pejović.
Na pitanje Vijesti zašto je prošle sedmice dao novi predlog za način plaćanja preostale rate u iznosu od 13,98 miliona eura, Pejović je odgovorio da je predložio novi rok stečajnoj upravi da završi svoje obaveze, a ne stečajna uprava njemu.
Prvi predlog je bio da se oslobodi sa prelaznog računa sedam miliona KAP-u u stečaju, a sedam Unipromu, kako Pejovićeva kompanija svakog mjeseca ne bi morala da plaća kamatu u iznosu od 110 hiljada eura.
Drugi predlog je bio da bord povjerilaca sam odredi rok da stečajna uprava završi svoje obaveze do zadnje potvrde.
“Rekao sam im samo da završe svoje obaveze, je im u suprotnom pare sigurno neću pustiti”, naveo je Pejović.
Kako povjerioci iz borda nijesu mogli u dva dana da daju konačan odgovor, Pejović je opozvao oba svoja predloga i sugerisao glavnim povjeriocima da njemu predlože rješenje problema.
“Nudio sam im da im isplatim 21 milion eura, ali oni nijesu ispoštovali svoje obaveze”, zaključio je Pejović.