Danas se slavi Vidovdan, nepokretni vjerski praznik koga 28. juna obilježavaju pravoslavci. Taj datum se veže za niz istorijskih događaja na Balkanu, od kojih je najpoznatiji Kosovski boj 1389.
O porijeklu Vidovdana postoji više verzija - prema jednoj ima korijene u proslavljanju paganskog božanstva Svetovida, dok drugi smatraju da je u pitanju poštovanje ranohrišćanskog sveca Vida. Praznik je izuzetno poštovan u Crnoj Gori, Srbiji i Bugarskoj.
Zanimljivo je da se niz značajnih istorjiskih događaja desio na današnji dan. Najponzatiji među njima je svakako Kosovski boj 1389., kada se srpska vojska, potpomognuta trupama iz Bosne i Hrvatske, suprostavila turskom prodiranju na Balkan. Iako je u bici ubijen sultan Murat i napredovanje Turaka je, za jedno vrijeme, zaustavljeno, poginuo je i ogroman broj srpskih vojnika i plemića, uključujući i vođu vojske u boju Lazara Hrebeljanovića, zbog čega je ta država bila značajno oslabljena, te je, pedesetak godina kasnije, potpuno pala pod Osmansku vlast.
Na Vidovdan je Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog nadvojvodu Franca Ferdinanda 1914. , što je bio povod za početak Prvog svjetskog rata.
Na Vidovdan 1919. potpisan je i Versajski sporazum kojim je okončan Prvi svjetski rat. Na taj praznik 1921. godine kralj Aleksandar Prvi Karađorđević donio je Vidovdanski ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. A 1948. na Vidovdan je donijeta Rezolucija Informbiroa kojom se Titova Jugoslavija razišla sa Staljinovim Sovjetskim savezom.
Amandman na Ustav Hrvatske po kojem su Srbi prestali da budu konstitutivni narod donijet je takođe na Vidovdan 1990., dok su godinu dana kasnije na graničnom prelazu Holmec između Austrije i Slovenije na taj praznik poginula dva vojnika JNA u sukobu sa slovenačkom teritorijalnom odbranom.
Na Vidovdan 2001. Slobodan Milošević je izručen Haškom tribunalu, a 2006. Crna Gora je primljena u UN kao 192. članica.
Vidovdan, kao državni praznik, obilježava se radno, a u spomen na Kosovsku bitku, koja se odigrala 28. juna 1389. godine, odnosno 15. juna po starom kalendaru na Gazimestanu i predstavlja sjećanje na poginule u svim ratovima.
To je, prema mišljenju istoričara, važan datum u kolektivnoj svjesti srpskog naroda i jedan od temelja kolektivnog identiteta.
Simbolizuje, prema tom konceptu, slobodu, otpor tuđinu, negovanje patriotizma, nacionalnog bića, viteštva i herojstva, ali i prekretnicu posle perioda uspona pod vladarima iz dinastije Nemanjića.
Stradanju srpskih vojnika je posvećen spomenik podignut na Gazimestanu 1953. godine, rad Aleksandra Deroka, dok Spomenik kosovskim junacima, koji je otkriven 28. juna 1904. godine u okviru proslave stogodišnjice Prvog srpskog ustanka, u prisustvu kralja Petra prvog Karađorđevića, predstavlja simbol Kruševca i djelo je srpskog vajara Đorđa Jovanovića.
Posle Kosovske bitke, telo kneza Lazara (1329-1389) je sahranjeno u manastiru Ravanica, a u seobi Srba pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem krajem 17. veka je preneto u fruškogorski manastir Vrdnik.
U Ravanicu su mošti vraćene 1989, na 600-tu godišnjicu Kosovske bitke.
ŠTA SE DESILO NA KOSOVU POLJU
Na polju Kosovu 1389. odigrala se presudna bitka između srpske i turske vojske, koja je otvorila vrata Turcima za dalji prodor u Evropu.
Pretpostavlja se da je turski sultan Murat Prvi, koji je na Kosovo stigao sa sinovima Bajazitom i Jakubom, predvodio 40.000 vojnika, a da je srpski knez Lazar Hrebeljanović sakupio 25.000 boraca.
Među borcima nije bilo kraljevske kuće Mrnjavčevića, čije zemlje srpski velikaši nisu ni pomislili da brane osamnaest godina ranije u Maričkoj bici, kada su poginuli kralj Vukašin i brat mu despot Jovan Uglješa, zapravo Turci načeli srpske zemlje. Osvajanje je završeno drugim padom srpske despotovine 1459. godine i okupacija je potrajalo nekih 340 godina, do Srpske revolucije (1804-1835).