Zvanično nije poznat podatak koliko građana Crne Gore ima račune u inostranstvu i koliko na njima ima novca.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović podgoričkom listu rekao je da će to pitanje postaviti 8. juna, kada je na dnevnom redu rasprava o izvještaju Centralne banke za prethodnu godinu.
“Po ko zna koji put ću pokrenuti inicijativu da se preispitanju rješenja u zakonu o tekućim i kapitalnim transakc ij ama sa inostranstvom i konačno odgovori na pitanje koliko ne samo građana nego i pravnih lica ima račune u inostranim bankama i koliko su oni teški. O tome ćemo da otvorimo priču”, rekao je Damjanović Pobjedi i naglasio da CBCG nema mehanizma niti kapaciteta, a nije joj ni u interesu da to radi.
“Obaveza CBCG vezano za nadzor na finansijama pravnih lica Crne Gore u inostranstvu se ne ispunjava. CBCG nema ni te informacije koje bi trebalo da ima, a kamoli one koje se tiču stanja računa rezidenata u inostranstvu”, prokomentarisao je Damjanović za podgorički dnevnik.
Pobjeda navodi da ni u region u ovoj oblasti nije drugačija situacija izuzev u Hrvatskoj.
Hrvatska je bila primorana da napravi tu evidenciju ulaskom u EU, pa su mediji krajem prošle godine objavili da će Ministarstvo finansija upoređivati podatke o računima u inostranstvu s prihodima koje su njihovi vlasnici prijavili u Hrvatskoj, navodi Pobjeda.
Na bankovne račune u 19 zemalja Hrvati su “pospremili” oko milijardu eura. Kamata koju su lani ostvarili na tu štednju iznosi 22 miliona. To su prvi podaci o štednji Hrvata u inostranstvu do kojih je razmjenom podataka s drugim zemljama i procjenama došlo Ministarstvo financija. Oni će biti osnova za kreiranje politike prema hrvatskim štedišama u inozemstvu objavio je Jutarnji list.
Ekonomski analitičar i izvršni direktor Univerzal banke Predrag Drecun kaže za Pobjedu da bi bilo i tržišno interesantno znati koliko građana ima račune vani i koliko je para na njima.
“Teško je doći do tih podataka. Nikada nije rađena takva procjena. Može samo posredno da se dođe do broja sabiranjem po više osnova pomorci, ljudi koji rade za strane kompanije i kojima se dio prihoda isplaćuje na stranim računima, pa ljudi koji borave ili rade vani. Ne vjerujem da je veliki procenat rezidenata koji imaju račune vani”, rekao je Drecun.