Novinarstvo je degradirano i otrgnuto od suštinske uloge da djeluje u javnom interesu, kazala je direktorica Instituta za medije Crne Gore, Ljiljana Žugić, navodeći da se mediji u cijelom regionu suočavaju sa sličnim problemima.
Cilj regionalne Opservatorije, čiji je i Crna Gora partner od ove godine, je da podstakne slobodu medija i medijski pluralizam i ohrabri medijeske reforme u državama regiona.
Žugić je kazala da su dosadašnja istraživanja i rad na regionalnom projektu pokazala da je situacija u medjima, kao i problemi, u državama regiona veoma slična i da su i mediji i novinarstvo u čitavom regionu u najlošijoj situaciji do sada.
„Ista slika je i u Crnoj Gori. Ono što znamo je da mnogi mediji jedva opstaju a da je većina gotovo pred gašanjem, da novinari rade u uslovima nesigurnosti, da su njihova primanja veoma niska, čak ispod državnog prosjeka“ rekla je ona.
Prema njenim riječima, novinarska profesija je društveno degradirana a novinarstvo otrgnuto od svoje suštinske uloge i zadatka - da djeluje u javnom interesu.
Novinarska zajednica je, kako je kazala Žugić, bez jedinstva i solidarnosti, čak nekad i oko „bazičnih prinicpa i etičkih standarda“.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, poručio je da je sloboda izražavanja srž procesa pristupanja EU.
„Sloboda izražavanja je jedan od prioriteta kada su u pitanju kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU“, podsjetio je Drobnič.
On je kazao da bi svi mediji trebalo da se drže integriteta i svega onoga što stoji iza te riječi.
Drobnič je poručio da integritet otvara put za kredibilnost.
Koordinatorka regionalnog projekta, Brankica Petković iz slovenačkog Mirovnog instituta, predstavila je taj projekat, ukazujući na osnovne probleme medija u regionu.
Prema njenim riječima, medijski integritet naglašava one vrijednosti koje medijima omogućava da služe javnom interesu.
Medijski integritet, kako je navela Petković, podrazumijeva i sposobnost novinara da poštuju profesionalnu autonomiju i standarde.
Ona je podsjetila da je medijsko vlasništvo prepoznato i ranije kao jedan od osnovnih problema u radu medija, navodeći da je sada jasno da je problem znatno širi i komplikovaniji.
Petković je ukazala na problem sa sistemom koruptivnih odnosa i praksi koji su proželi novinarstvo. „Taj problem nije mali i zahtijeva sistematski odgovor“, poručila je Petković, objašnjavajući da se ne mora raditi samo o pojedinačnim medijima, nego o problemu sistema.
Mediji koji nijesu u službi javnog interesa su, kako je navela, korumpirani.
Petković je ukazala na nepostojanje medijskog tržišta, naglašavajući značaj državne pomoći i intervencije koja zbog toga postoji.
To, kako je navela, može dovesti do problema zavisnosti medija od političkih partija koje su dio vlasti.
Prema riječima Petković, bitno je postaviti i pitanje da li su mediji žrtva ili dio, odnosno „poluga, korumpiranih sistema“.
Petković je ukazala i na to da novinari sebe često opisuju kao „držače mikrofona“, objašnjavajući da se oni suočavaju sa brojnim preprekama u radu.
Ipak, kako je navela, profesionalna i ekonomska degradacija novinarske profesije, nije dovela do reakcije, niti pobune novinara. „Novinari su ostali pasivni“, rekla je Petković.
Ona je naglasila da problemi na medijskoj sceni ne postoje samo u regionu, nego mnogo šire, čak se i, kako je navela, taj problem globalizuje.
Prema riječima urednika Radija Antena M, Darka Šukovića, odgovor na pitanje da li svi mediji u Crnoj Gori služe javnom interesu, je negativan.
Većina medija, kako smatra, ne radi u javnom, već u interesu partija, bilo opozicionih ili onih na vlasti.
Posebno specifično za Crnu Goru, kako smatra Šuković, je to što se pojedini mediji suptilno slažu i sa opozicijom i sa vlašću.
On je kazao da pojedini mediji u Crnoj Gori, osim partijama, služe i vlasnicima.
Urednik Televizije Vijesti, Vladan Mićunović, kazao je da ne vidi volju, niti mogućnost, da se situacija u medjima u Cnroj Gori uskoro promijeni na bolje. „U Crnoj Gori postoji tiha cenzura“, poručio je on.
On je ukazao i na probleme emitovanje stranih programa preko kablovskih opertera koje nije regulisano, navodeći da se tome mora posvetiti pažnja.
Mićunović je govorio i o položaju Javnog servisa, navodeći da se zalaže za to da on dobija tačno onoliko koliko mu je potrebno.
Mićunović smatra da bi Javni servis trebalo da se odrekne „marketinškog kolača“.
Urednica portala Analitika, Gordana Borović, poručila je da je danas novinar shvaćen kao trošak.
Ona je ukazala na to da su iz medija uglavnom izbačeni lektori i da nema novinara specijalizovanih za određene oblasti. Novinari, zbog toga, kako je kazala, postaju „svštari“.
Prema njenim riječima, mediji i novinari danas ne služe javnom interesu.