BEOGRAD, 23. 12. - Božić po novom, gregorijanskom kalendaru, 25. decembra slave Rimokatolička crkva, protestantske, anglikanske crkve, kao i većina pravoslavnih crkava osim srpske, Jerusalimske patrijaršije i Svete Gore.
Katolička crkva u ponoć izmedju Badnjeg dana (24. decembra) i Božića (25. decembra) služi svetu misu koja se zove Ponoćka. To je služba koju upražnjava samo Rimokatolička crkva, jer se smatra da baš tada dolazi iz mraka Božje svjetlo.
Svečana misa - ponoćka, privlači veliki broj vjernika Rimokatoličke crkve u Srbiji, a crkvene i stare narodne pjesme, koje se tada pjevaju stvaraju atmosferu radosti.
Simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima je Hrist rodjen, jelka kao vječno zeleno drvo i adventni vijenac.
Običaj da se u crkve postave jasle, sa figurama koje dočaravaju siromašne uslove staje u kojoj je Hrist rodjen, potiče iz 13. veka. Takve jasle u svojim domovima danas imaju i vjernici.
U kućama vjernika rimokatoličke crkve vijenac-advent je ispleten od slame i borovih grančica, ukrašen purpurnim vrpcama i ima četiri crvene svijeće, zbog četiri nedjelje posta, koje se pale jedna po jedna, svake nedjelje uoči Božića.
Post uoči praznika je karakterističan i za katolike i za pravoslavce, ali teolozi kažu da katolici nisu toliko kao pravoslavci striktni u postu, već da njihova crkva više apeluje na duhovnu obnovu i pomoć svima koji su u nevolji.
(Beta)
Izvor: MONDO