Unilateralno korišćenje eura u Crnoj Gori moraće da bude propisno procijenjeno tokom tekućih pregovora o pridruživanju EU, kada se otvori Poglavlje 17, saopštio je član Izvršnog odbora Evropske centralne banke (ECB), Benoa Kuri.
"Razgovaraćemo o tome kada dođe vrijeme, odnosno kada se u pregovorima o pridruživanju otvori Poglavlje 17 - Ekonomska i monetarna unija“, rekao je Kuri na konferenciji za novinare povodom završetka Programa tehničke saradnje sa Centralnom bankom Crne Gore (CBCG) na putu ka članstvu u Evropskom sistemu centralnih banaka (ESCB).
On je dodao da podrška tom Programu ne prejudicira poziciju ECB, niti EU u smislu implikacija po ugovore EU i na monetarni režim u Crnoj Gori.
„Možemo samo da razmišljamo o budućim rješenjima. Postoje određene specifičnosti Crne Gore. Neophodno je da se ispoštuju određeni uslovi. Moramo da vidimo koji je pravni okvir EU, poštujemo ugovore i rokove vezano za pregovore, ali i princip jednakosti“, rekao je Kuri.
On je podsjetio da Crna Gora nema nacionalnu valutu, što CBCG čini specifičnim slučajem.
„Crna Gora je prvo koristila njemačku marku, a onda je u specifičnom političkom i istorijskom momentu, koji mi priznajemo, počela da koristi euro. Međutim, unilateralno korišćenje eura u Crnoj Gori u potpunosti se razlikuje od bilo kakvog posebnog odnosa sa eurozonom“, naveo je Kuri.
On je dodao da je, prema ugovorima EU, usvajanje eura krajnji cilj strukturne konvergencije u okviru multilateralnog okvira.
Kuri je poručio da će CBCG morati da ispuni sve relevantne standarde kako bi mogla da adekvatno funkcioniše u okviru ESCB. Jake, stabilne i nezavisne institucije su, prema njegovim riječima, preduslov zdrave makroekonomske politike i finansijske stabilnosti, što je u interesu Crne Gore, ali i EU.
„Da bi se ostvarila korist od članstva u EU, zemlje članice moraju da postignu održivu konvergenciju. Potrebno je preduzimati stalne napore u smislu fiskalnih, finansijskih i strukturnih politika“, kazao je Kuri.
On smatra da će centralne banke svemu tome dati najbolji doprinos ukoliko obezbijede cjenovnu sigurnost i fokusiraju se na svoj mandat.
Kuri je naveo da će priliv kapitala iz EU pomoći ekonomijama zapadnog Balkana da ostvare napredak i bolji životni standard građana, uz odgovarajuće domaće politike. On smatra da će se sve više veza uspostavljati zahvaljujući bankarskoj uniji, koja se osniva u EU.
„Novi institucionalni sistem obuhvata nove odgovornosti ECB, koja će postati bankarski supervizor cjelokupne eurozone. Uspostavljanje jedinstvenog supervizorskog mehanizma konsoliduje naše odnose sa zapadnim Balkanom u svjetlu vlasničke strukture bankarskog sektora“, saopštio je Kuri.
On je dodao da će ECB istovremeno postati supervizor dobrog dijela bankarskog sektora u Crnoj Gori i regionu.
Kuri je guverneru CBCG, Milojici Dakiću, uručio izvještaj o analizi potreba, koji predstavlja detaljnu analizu nalaza Programa, u kojem se ocjenjuje da je CBCG ostvarila napredak u usklađivanju praksi i politika sa standardima EU u nekoliko oblasti. U izvještaju su date i preporuke za dalje unaprijeđivanje.
Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Andre Lys, kazao je da ni jedna ekonomija zapadnog Balkana ne funkcioniše u potpunosti kao tržišna.
„Nivoi deficita i javnog duga se povećavaju, što zemlje regiona čini ranjivim. Njihova konkurentnost je oslabljena, zbog čega su neophodne reforme i to u obrazovanju, vladavini prava, ali i po pitanju vraćanja povjerenja investitora“, rekao je Lys.
On je poručio da je nove investicije moguće privući ukoliko država poboljša investicionu klimu i kreira uslove za održivi rast. Ekonomsko upravljanje je, prema njegovim riječima, jedan od ključnih prioriteta svih zemalja kandidata, koji je neopodno uspostaviti.
„Buduće članstvo u EU i ESCB zahtijeva od CBCG da identifikuje i riješi sopstvene slabosti, na primjer u oblasti ljudskih resursa, i da uskladi postojeću regulativu sa evropskom“, poručio je Lys.
On je dodao da je CBCG usvojila određeni broj relevantnih međunarodnih standarda, ali da postoji potreba da se razvijaju kapaciteti u oblasti konsolidovane supervizije i efikasne interakcije sa regulatorima u bankarskom sektoru u drugim državama.
„Pred CBCG su preporuke i izazovi. CBCG treba da razvije kapacitet ljudskih resursa, jezik, poznavanje zahtjeva EU i da poboljša međusektorsku saradnju i informacioni sistem“, naveo je Lys.
On je dodao da su rezultati ostvareni realizacijom Programa važan temelj za novi pristup ekonomskom upravljanju, koje će doprinijeti poboljšanju investicione klime, konkurentnosti i rasta.
Dakić je saopštio da je CBCG u visokom stepenu uskladila regulativu sa evropskim direktivama i da će u narednom periodu nastaviti aktivnosti na harmonizaciji zakonodavstva sa regulativom EU u oblast bankarskog sektora, platnog prometa i monetarne politike.
„Donijet je Zakon o platnom prometu, a u narednom periodu bi trebalo da se usvoje izmjene i dopune zakona o CBCG, kao i zakoni o bankama, stečaju i likvidaciji banaka i o finansijskim institucijama“, naveo je Dakić.
On je kazao da je Programa tehničke saradnje sa CBCG na putu ka članstvu u ESCB realizovan u cilju poboljšanja makroekonomske i finansijske stabilnosti.
„Na taj način je ojačan institucionalni kapacitet CBCG, dok su preporuke ECB veoma korisne na našem putu ka ESCB“, rekao je Dakić.
Program, koji je pokrenut u septembru prošle godine, okupio je 13 eksperata iz deset centralnih banaka Eurosistema, njemačke, estonske, francuske, grčke, italijanske, holandske, austrijske, portugalske, slovenačke i slovačke.
Program je finansirala EU sa oko 300 hiljada eura iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).