Podgorički Privredni sud prošle godine je uveo stečaj u 630 preduzeća, od čega je u 469 predmeta ta odluka postala pravosnažna.
Prošle godine broj preduzeća koja su otišla u stečaj povećan je za 213 u odnosu na 2013, kada je Privredni sud uveo stečaj u 417 preduzeća. Na drugoj strani, na kraju novembra, prema podacima Centralne banke, od ukupno 63,5 hiljada preduzeća i preduzetnika, u blokadi je bilo njih 13,9 hiljada zbog 486,7 miliona eura duga, što je povećanje u odnosu na kraj 2013, kadaje u blokadi bilo oko 12,98 hiljada dužnika.
Član skupštinskog Odbora za ekonomiju, Goran Tunonja iz Pozitivne Crne Gore smatra da takvi podaci vjerno prikazuju sumornu sliku domaće ekonomije, posebno u svjetlu zaduženja koje je Vlada za ovu godinu, na osnovu očekivanog rasta ekonomije, projektovala na 671 milion eura.
„U trenutnoj situaciji imamo rast nezaposlenosti, povećan broj preduzeća koja se gase i parametre koji pokazuju da ekonomija nije u porastu. Upitno je šta će nam donijeti ova godina, a mislim da su neke optimističke prognoze Vlade nerealne“, rekao je Tuponja.
On je podsjetio da je ministar finansija, Radoje Žugić, kazao da je za održivost potreban rast bruto domaćeg proizvoda od 3,8 odsto, što je, kako smatra, protivrječno podacima na kojima je baziran kompletan budući period.
Lider Pokreta za promjene (PzP), Nebojša Medojević kazao je da postoji više različitih trendova u domaćoj privredi, a jedan od najvećih problema već dugo je nelikvidnost, što znači da je sve manje novca u opticaju između preduzeća i da je sve više blokiranih računa.
"Posebno treba vidjeti koja je priroda stečaja, jer su obično ti stečajevi u najvećim privatnim preduzećima posljedica nemogućnosti vraćanja kredita, tako da se radi o neriješenim dužničko-povjerilačkim odnosima između privatnog sektora, banaka i države", naveo je Medojević.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić podsjeća da preduzeća u blokadi i veliki poreski dug predstavljaju problem koji je odavno prisutan u Crnoj Gori.
„Stečaj kao posljednja šansa kod nas je shvaćen na poseban način, jer se poslodavac tako oslobađa obaveza prema radnicima, a firma odlazi nepovratno na put bez povratka, pri čemu su posledice za vlasnika preduzeća gotovo minorne“, ukazao je Lekić i dodao da je po istom principu ugašen veliki broj preduzeća.
On smatra da bi zakonodavstvo trebalo da posmatra tu pojavu na drugi način, prvenstveno zato što vlasnici preduzeća koja su otišla u stečaj osnivaju nove firme.