U posljednjih 25 godina izgrađeno je 145.000 stanova, a broj domaćinstava porastao je za 29.000, pokazuju podaci Monstata.
Nekretnine su, međutim, neravnomjerno raspoređene, pa je podstanar svaki deseti građanin Crne Gore, piše Pobjeda. Po dva stana imaju 44.725 građanina, tri 13.120 građana, četiri 4.976, a pet i više stanova 1.795 građana.
Takvi podaci jasno pokazuju da su tržište nekretnina i siva zoni u uskoj vezi.
„Nije lako dati precizan odgovor koliki udio u nekretninama ima siva ekonomija, ali je jasno da ona apsorbuje značajan dio društvenog proizvoda“ rekao je Pobjedi ekonomski analitičar Predrag Drecun, naglašavajući da, kad kaže siva ekonomija, ne misli na novac stečen kriminalom.
On smatra da država mora da vodi agresivniju politiku za ograničavanje stambene gradnje.
Predstavnik građevinske kompanije Normal Mile Gujić rekao je da mjesečno prodaju pet do sedam stanova, uglavnom za kupce koji dolaze sa ukupnim, ili djelimičnim sopstvenim učešćem, a ostatak plaćaju bankarskim kreditima.
„Osim ovog vida prodaje, dio stanova i poslovnih prostora daje se u kompenzaciju za materijal i radove“, rekao je Gujić, navodeći da su traženiji stanovi od poslovnih prostora.
Prema njegovim riječima najskuplje lokacije na kojima ova kompanija ima stanove za prodaju su preko Morače, gdje se cijena kreće od 1.200 do 1.400 eura po kvadratu, kao i dio pod Goricom, gdje su kvadrati skuplji.
„Prosječan građanin sa prosječnom zaradom teško može da od redovnih primanja kupi stan. Osim u slučaju da ga prati banka, gdje su, smatram, kamate i dalje visoke“, rekao je Gujić.