Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori sjutra slave Badnji dan, a u srijedu, 7. januara Božić.
Pravoslavni vjernici taj praznik uvijek slave 7. januara, dok hrišćani koji se pridržavaju Gregorijanskog kalendara to čine 25. decembra.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u svojoj kući.
Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i eventualno oproste jedni drugima nanijete uvrede.
Proslava Božića počinje dan ranije, na Badnji dan. Tada domaćin, u seoskim pravoslavnim sredinama, odlazi u šumu po hrastovo drvo - badnjak. Uveče se badnjak stavlja na ognjište, jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svjetlost i toplotu koja grije i zbližava ukućane.
U gradovima se na Badnje veče takođe poštuje običaj unošenja badnjaka u kuću.
Božiću prethodi 40-dnevni post, a na sam dan praznika trpeza je bogata i mrsna.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa “Hristos se rodi”, a odgovara se sa “Vaistinu se rodi”.
Božić se slavi tri dana.