Ako je suditi po najnovijim izvještajima Svjetske banke, klimatske promjene imaće nesagledive osledice po sudbine balkanskih država pa i Crne Gore.
Crnu Goru u budućnosti očekuju promjene sa nesagledivim posljedicama, jer je jugoistočna Evropa, pored Arktike, najosjetljiviji region na klimatske promjene, pišu Vijesti pozivajući se na najnoviji izvještaj Svjetske banke.
U izvještaju Svjetske banke navodi se da novi klimatski uslovi u centralnoj Aziji, Rusiji i zapadnom Balkanu mogu imati nesagledive posljedice po razvoj zemalja, budući da se predviđaju duži sušni periodi i kratkotrajne obilnije padavine, a prognozira se da bi srednja temperatura mogla porasti do četiri stepena.
Posljednji izvještaj nespornih autoriteta Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC), je još suroviji, navode Vijesti.
"Promjene ka toplijoj klimi su u Crnoj Gori osmotrene od 90-ih godina i to naročito u sjevernom planinskom regionu. Dekada 2001-2010. je bila najtoplija dekada od početka mjerenja 1949. godine, a najveće promjene temperature u tom periodu osmotrene su u sjevernom regionu za +1,4 stepena i regionu primorja za +1,3 stepena", kazala je podgoričkom dnevniku rukovodilac Sektora za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju, Mirjana Ivanov.
Ona navodi i da temperatura površine mora raste za oko 0,02 stepena godišnje, da je najviša srednja godišnja temperatura površine mora iznosila 18,3 stepena u prvoj deceniji 21. vijeka, a da je nivo mora u porastu.
“Osmotrene i projektovane promjene klime trebalo bi da navedu na razmišljanje, tim više jer je region jugoistočne Evrope, kome pripada Crna Gora, prepoznat kao najranjiviji pored Arktika. Povećanje intenziteta i učestalosti ekstremnih događaja koji se očekuju u budućnosti, i dalje će pogoršavati ranjivost. Biće potrebno više informacija da bi se izradili najpogodniji planovi za vanredne situacije” rekla je Ivanov.
Ona je ocijenila da će informacije o vremenu, klimi i vodi biti još potrebnije, a preduslov za to je veća podrška izgradnji i održavanju osmatračke mreže ZHMS-a kako bi se mogao upotrijebiti sistem rane najave.
Ona smatra da bi zbog klimatskih promjena trebalo mijenjati strateške politike u pojedinim oblastima.
“Uticaj ekstremnih događaja, kao što su suše, toplotni talasi, jake kiše koje dovode do poplava i oluje, u sadašnjim uslovima klime nanose velike štete i ekonomiji i društvu, lako su po definiciji to rijetki događaji, zbog svog velikog uticaja na društvo i ekologiju, svaka njihova promjena bilo u učestalosti pojavljivanja i intenziteta zaslužuje veliku pažnju...”, navodi Ivanov.
Deset „ključnih stvari” iz izvještaja IPPC-a o promjenama klime „koje bi svako trebalo da zna”, navode Vijesti:
1. Mi, ljudi, smo stvarno odgovorni za klimatske promene, a ignorisanje te činjenice je neće učiniti manje istinitom. Atmosferske koncentracije ključnih gasova staklene bašte ugljendioksida, metana i azotnih oksida su „bez presedana u posljednjih najmanje 800.000 godina" i za to krivicu snose naše ekonomije koje pogone fosilna goriva kao i stalno rastuće stanovništvo.
2. Klimatske promjene se već dešavaju. Svaka od posljednje tri decenije je bila toplija od prethodne, i toplija od bilo koje decenije od kad smo počeli da bilježimo podatke. Nivo mora je u porastu. Arktički ledeni prekrivač se smanjuje. Prinosi usjeva se mijenjaju i sve češće su manji. Sve je vlažnije, a oluje i toplotni talasi su sve jači.
3. Biće daleko gore: .„Toplotni talasi će se dešavati češće i trajaće duže slučajevi ekstremnih padavina će postati jači i češći u mnogim regionima. Okeani će nastaviti da se zagrijavaju i zakiseljuju, i globalni prosječan nivo mora će porasti", navodi se u izvještaju. Ako ostanemo na sadašnjem putu, mogli bismo dostići 3,7 do 4,8 stepeni zagrijavanja do kraja vijeka.
4. Većina skorašnjeg zagrijavanja se desila u okeanima. Oko 90 procenata energije koja je otišla u klimatski sistem od 1971. završila je u okeanima. To znači toplije, šireće okeane, što utiče na stvaranje jačih oluja. To, takođe, podrazumijeva rastući nivo mora i eroziju obale.
5. Okeani postaju kiseliji...
6. Klimatske promjene će .posebno žestoko pogoditi države u razvoju. Klimatske promjene će prehrambene sisteme učiniti nepouzdanijim, pogoršaće zdravstvene probleme, raseliti ljude, oslabiti infrastrukturu zemalja, i podsticati sukobe.
7. Biljke i životinje su još -ranjivije od nas. Dok se klima bude mijenjala, čitavi ekosistemi će biti primorani na selidbu, međusobno se sudarajući. Mnoge biljke i male životinje neće biti u stanju da se presele dovoljno brzo da bi uhvatile korak, a ukoliko globalno zagrijavanje nastavi da maršira nesmanjenom žestinom, izumrijeće.
8. Mi moramo do 2050. .da u najvećoj meri pređemo na obnovljive izvore energije, i da ukinemo fosilna goriva do 2100.
9. Mi već imamo odgo.vore koji su nam potrebni da bismo se izborili sa klimatskim promjenama. Dostupne su nam neophodne tehnologije, i ekonomski rast neće biti jako pogođen ukoliko krenemo u akciju. Djelotvorno smanjenje neće biti ostvareno ukoliko pojedinačni akteri budu nezavisno isticali svoje interese.
10. 0vaj izvještai je definitivno konzervativan. Efekti klimatskih promjena bi mogli da budu mnogo gori od onoga što ovaj izvještaj pedstavlja.