Crna Gora, ukoliko želi da se afirmiše među državama sa kojima želi da bude dio NATO-a, mora da stvori konkretne reference i upravo je to motiv zbog kog treba da ostane sa vojnicima u Avganistanu, smatra vojni analitičar Aleksandar Radić
„Ako želite da se Crna Gora ili bilo koja druga država afirmiše na međunarodnom planu među zemljama sa kojima želi da bude dio zajedničke organizacije, u slučaju Crne Gore realno pričamo o NATO integracijama, onda naravno da mora da stvori konkretne reference, a bratstvo po oružju je jedna od najmjerljivijih“, kazao je Radić agenciji MINA.
Upravo je to, kako je rekao, motiv zbog čega Crna Gora treba da ostane sa svojim vojnicima u Avganistanu. „Zbog čega Makedonija toliko vrlo uporno učestvuje u raznim misijama, zbog čega Srbija ulazi u period u kom će imati više ljudi u misijama u inostranstvu nego sve ostale zemlje regiona zajedno“.
„A pritom govorimo o zemljama sa različitim statusom – Crnoj Gori kojoj je gotovo obećan ulazak u NATO, Makedoniji koja je godinama pred vratima NATO-a, zadržana političkom odlukom i Srbiji koja je vojno neutralna“, kazao je Radić.
Prema njegovim riječima, ako se izdvije samo tri zemlje regiona, vidjeće se da funkcioniše isti mehanizam.
„Učešće u stranim misijama, bez obzira na rizik i to da, naravno, nikom kad ga pošaljete na zadatak na nestabilno područje garantovati potpunu bezbjednost. Vojnik je tamo da bi štitio interes svoje države“, rekao je Radić.
Kako je dodao, naravno da crnogorski, makedonski ili srpski interesi nijesu po svaku cijenu u Avganistanu, Liberiji ili Centralnoafričkoj Republici.
"Ali to je mehanizam kroz koji se saveznicima i zemljama koje prepoznajemo kao partnere upućuje poruka da se razmišlja odgovorno i da, dijeleći onaj teži dio posla koji se obavlja na globalnom planu u kontroli kriza, da se Crna Gora postavlja kao zemlja koja ne izbjegava svoju obavezu i to je ključna referenca prema integracionim procesima“, naveo je Radić.
Ne može se, dodao je, očekivati da neko bude dio NATO-a ili Evropske unije (EU) i da bude odgovoran i prema zajedničkoj spoljno-bezbejdnosnoj politici EU, a da bude potpuno pasivan po pitanju učestvovanja u zajedničkim aktivnostima u inostranstvu.
Prema riječima Radića, nije riječ o naglom povlačenju saveznika iz Avganistana, postepeno se vršila primopredaja odgovornosti i prenos zadataka na avganistanske snage bezbjednosti koje su paralelno obučavane i osposobljavane za izvršavanje zadataka.
„Ipak treba imati u vidu da je pokret talibana pokazao veliku žilavost, da nijednog trenutka nije iskorijenjen i da zapravo sada najvažniji političko-bezbjednosni momenat u budućnosti je sposobnost vlasti u Kabulu da se nosi sa tenzijama, da pronađe jedan tihi način sa sporazumijevanja sa različitim ekstremističkim, regionalnim i ostalim grupama koje tretiraju stvarnost u avganistanskim provincijama“, dodao je on.
Upravo zbog toga, kazao je, NATO će imati pred sobom i jedan vrlo osjetljiv period.
„Gdje će se, nažalost, tek kad se vidi da li će drugi da uđu u akciju, saznati da li postoji dovoljna snaga kod ekstremista da krenu u ofanzivu, da li se smatraju dovoljno jakim da pokušaju da promijene političku sliku Avganistana poslije dugogodišnjeg vojnog prisustva NATO-a“, rekao je Radić.
U ovom trenutku, dodao je, davati preciznu procjenu je prilično nezahvalno.
„Naravno da polazimo od pretpostavke da je efekat boravka snaga, ulaganja u avganistanske snage bezbjednosti trebalo da dovede do nekog rezultata koji bi bio opipljiv i na kom bi se bazirala procjena da bi NATO trebalo da bude prisutan i da može da bude prisutan u Avganistanu i dalje“, kazao je Radić.
S druge strane, dodao je, postoji vrlo uznemirijući primjer Iraka.
"Gdje je pod Amerikancima vođena intervencija, sa izuzetno velikim angažovanjem snaga, takođe sa pokušajem prenošenja zadataka bezbjednosti na domaće snage, koje su bile i organizovanije, sa dužom tradicijom, drugačije koncipirane u odnosu avganistanske, na kraju dovela do vrlo mračnih rezultata“, kazao je Radić.
Kako je naveo, američki, engleski i ostali saveznički vojnici su otišli i sada je tamo potpuni haos. „I upravo zbog toga se u procjeni Avganistana krećemo između dvije uopštene slike“.
„Jedne da je NATO učinio sve da bi Avganistan održao koliko-toliko stabilnim i da, na osnovu toga, NATO cijeni da može da nastavi svoje prisustvo sa grupom savezničkih zemalja koje će raditi na obuvi i daljem jačanju i osposobljavanju avganistanskih strana. Sa druge strane, imamo činjenicu da pokret talibana postoji i da može biti nepredviđenih iznenađenja u budućnosti“, rekao je Radić.