Državna pomoć i prošle godine je najvećim dijelom dodijeljena Kombinatu aluminijuma, Montenegro Airlines-u (MA) i Radio-televiziji Crne Gore, saopštio je predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović.
"Gledajući izvještaj za prošlu godinu imamo posla sa starim znancima, KAP, MA, RTCG, čijih kamera ovdje naravno uporno nema, kao i na par drugih firmi”, rekao je Damjanović.
On je danas na sjednici Odbora, na kojoj se raspravljalo o izvještaju o dodijeljenoj državnoj pomoći u Crnoj Gori u prošloj godini, kazao da su stari znanci opet “pojeli” državnu pomoć koja je trebalo da bude upotrijebljena u neke takozvane dobre pomoći, kao i za sjever kao najmanje razvijeni dio Crne Gore.
"Starim znancima se uporno iz godine u godinu otpisuju dugovi odnosno država ih preuzima, a i odlaže im se naplata potraživanja", rekao je Damjanović.
Odbor je odložio izjašnjavanje o izvještaju, jer u trenutku glasanja nije bilo kvoruma.
Predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoć, Mitar Bajčeta, saopštio je da je dodijeljena državna pomoć u prošloj godina iznosila 100,3 miliona EUR, što je 3,03 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Procenat državne pomoći u BDP-u povećan je sa 1,33 odsto u 2012. na 3,03 odsto u prošloj godini.
“U skladu sa metodologijom EU dodijeljena državna pomoć je kategorisana na horizontalnu, sektorsku i regionalnu. Izvještaj se, osim njih, bavi još i kategorijom ostalih odnosno neprijavljenih državnih pomoći”, rekao je Bajčeta.
Ostale dodijeljene pomoći iznose 373,53 hiljade EUR, a neprijavljene državne pomoći u prošloj godini iznosile su 546 hiljada EUR.
“Učešće horizontalne pomoći u ukupno dodijeljenoj iznosi 89,57 odsto ili 89,8 miliona EUR. Ovako visok iznos pomoći posljedica je aktiviranja isplate garancija prema VT banci i OTP banci u korist KAP-a u bruto iznosu od 102,78 miliona EUR”, precizirao je Bajčeta.
Prema njegovim riječima, učešće sektorske pomoći u ukupno dodijeljenoj iznosi 9,6 miliona EUR i odnosi se na oblasti saobraćaja, poljoprivrede i kulture.
“Učešće regionalne pomoći u ukupno dodijeljenoj iznosi 0,84 odsto BDP-a”, dodao je Bajčeta.
On je ukazao na pozitivan trend u oblasti državne pomoći.
“Kao što se moglo zaključiti iz prethodnih izvještaja najveći dio državne pomoći privrednim subjektima je opredjeljivan kroz garancije i subvencije. Izloženost garancija i njihovo aktiviranje u slučaju KAP-a su direktno uticali na podatke koje imamo u godišnjem izvještaju za prošlu godinu”, rekao je Bajčeta.
Ako se pogledaju podaci iz izvještaja, kako je doda, jasno se može uočiti da je taj instrument u znatno manjoj mjeri zastupljen u dodijeljenim pomoćima što će u konačnom rezultirati dostizanjem evropskog standarda u pogledu dodjele državne pomoći.
Poslanik Bošnjačke stranke, Almer Kalač ocijenio je da je bespredmetno razmatrati prošlogodišnji izvještaj jer se mnoge stvari, u odnosu na prethodni, ponavljaju.
“Kada je u pitanju ranomjerni regionalni razvoj, tu nije ništa urađeno. Nastavlja se trend pomoći središnjem regionu, odnosno Podgorici”, kazao je Kalač.
Bajčeta je objasnio da Komisija za kontrolu državne pomoći ne daje državnu pomoć.
“Ekonomsku politiku vodi Vlada. Budžet usvaja Skupština. Ovaj izvještaj bi mogao vama ovdje da bude neko korisno štivo povodom razmatranja toga gdje idu pare koje su opredijeljene za državnu pomoć i kako se one koriste”, kazao je Bajčeta.
Odbor je raspravljao i o Predlogu zakona o efikasnom korišćenju energije i predložio Skupštini da ga usvoji.
On je danas na sjednici Odbora, na kojoj se raspravljalo o izvještaju o dodijeljenoj državnoj pomoći u Crnoj Gori u prošloj godini, kazao da su stari znanci opet “pojeli” državnu pomoć koja je trebalo da bude upotrijebljena u neke takozvane dobre pomoći, kao i za sjever kao najmanje razvijeni dio Crne Gore.
"Starim znancima se uporno iz godine u godinu otpisuju dugovi odnosno država ih preuzima, a i odlaže im se naplata potraživanja", rekao je Damjanović.
Odbor je odložio izjašnjavanje o izvještaju, jer u trenutku glasanja nije bilo kvoruma.
Predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoć, Mitar Bajčeta, saopštio je da je dodijeljena državna pomoć u prošloj godina iznosila 100,3 miliona EUR, što je 3,03 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Procenat državne pomoći u BDP-u povećan je sa 1,33 odsto u 2012. na 3,03 odsto u prošloj godini.
“U skladu sa metodologijom EU dodijeljena državna pomoć je kategorisana na horizontalnu, sektorsku i regionalnu. Izvještaj se, osim njih, bavi još i kategorijom ostalih odnosno neprijavljenih državnih pomoći”, rekao je Bajčeta.
Ostale dodijeljene pomoći iznose 373,53 hiljade EUR, a neprijavljene državne pomoći u prošloj godini iznosile su 546 hiljada EUR.
“Učešće horizontalne pomoći u ukupno dodijeljenoj iznosi 89,57 odsto ili 89,8 miliona EUR. Ovako visok iznos pomoći posljedica je aktiviranja isplate garancija prema VT banci i OTP banci u korist KAP-a u bruto iznosu od 102,78 miliona EUR”, precizirao je Bajčeta.
Prema njegovim riječima, učešće sektorske pomoći u ukupno dodijeljenoj iznosi 9,6 miliona EUR i odnosi se na oblasti saobraćaja, poljoprivrede i kulture.
“Učešće regionalne pomoći u ukupno dodijeljenoj iznosi 0,84 odsto BDP-a”, dodao je Bajčeta.
On je ukazao na pozitivan trend u oblasti državne pomoći.
“Kao što se moglo zaključiti iz prethodnih izvještaja najveći dio državne pomoći privrednim subjektima je opredjeljivan kroz garancije i subvencije. Izloženost garancija i njihovo aktiviranje u slučaju KAP-a su direktno uticali na podatke koje imamo u godišnjem izvještaju za prošlu godinu”, rekao je Bajčeta.
Ako se pogledaju podaci iz izvještaja, kako je doda, jasno se može uočiti da je taj instrument u znatno manjoj mjeri zastupljen u dodijeljenim pomoćima što će u konačnom rezultirati dostizanjem evropskog standarda u pogledu dodjele državne pomoći.
Poslanik Bošnjačke stranke, Almer Kalač ocijenio je da je bespredmetno razmatrati prošlogodišnji izvještaj jer se mnoge stvari, u odnosu na prethodni, ponavljaju.
“Kada je u pitanju ranomjerni regionalni razvoj, tu nije ništa urađeno. Nastavlja se trend pomoći središnjem regionu, odnosno Podgorici”, kazao je Kalač.
Bajčeta je objasnio da Komisija za kontrolu državne pomoći ne daje državnu pomoć.
“Ekonomsku politiku vodi Vlada. Budžet usvaja Skupština. Ovaj izvještaj bi mogao vama ovdje da bude neko korisno štivo povodom razmatranja toga gdje idu pare koje su opredijeljene za državnu pomoć i kako se one koriste”, kazao je Bajčeta.
Odbor je raspravljao i o Predlogu zakona o efikasnom korišćenju energije i predložio Skupštini da ga usvoji.