Izvor: MONDO
Podgorica, 17.10. - Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda za Crnu Goru Grejem Džastis ocijenio je juče da se Crna Gora u drugoj godini nezavisnosti suočila sa pregrijanom ekonomijom, prije svega, zbog velike javne potrošnje.
"Usvajanje Ustava je pri kraju, potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i krajnje je vrijeme da se više pažnje posveti ekonomskim pitanjima", istakao je Džastis na konferenciji za novinare.
Vladi je preporučeno da povećanje zarada u javnom sektoru pokuša da pokrije prihodima, bolje planira investicije na srednji rok i rangira projekte na osnovu njihove koristi za ekonomiju.
MMF je konstatovao da Vlada što prije mora reformisati javni sektor, jer njegova potrošnja čini skoro pola BDP -a i nacionalnog dohotka.
"Ne može se zagovarati povećanje potrošnje za kapitalne investicije koje čini tri do četiri procenta BDP -a, a na zarade javnog sektora trošiti 10 odsto BDP-a", naglasio je Džastis, dodajući da mala Crna Gora ne može imati veliku Vladu, već malu i efikasnu koja odgovara njenim potrebama.
Uz zavisnost od uvoza struje, probleme sa vodosnabdijevanjem, te poslovnim okruženjem i zakonom o radu koji obeshrabruje ulaganja, jasno je, prema ocjeni predstavnika MMF -a, da će se Vlada suočiti sa brojnim ograničavajućim faktorima.
MMF je konstatovao da je jedini instrument za rješavanje problema koji Vlada "ima u rukama" od sticanja nezavisnosti, konzervativna fiskalna politika. Međutim, pokazana je zabrinutost zbog rebalansa budžeta za 2007.
Uprkos suficitu koji je rezultat naplate PDV -a na uvezenu robu, svi dodatni prihodi otišli su na tekuću(povećanje zarada i sl), a ne na kapitalnu potrošnju.
"Ovako rebalansiran budžet pokazuje da može doći do deficita do kraja godine. Umjesto da se ekonomija ohladi budžet će je dodatno pritisnuti", ocijenio je Džastis.
Iako MMF nije imao uvid u planirani budžet za 2008. godinu, iz onog što je Vlada najavila MMF -u je jasno da će "ponovo biti ekspanzivan" na osnovu čega su procijenili da će i u narednoj godini zabilježiti deficit.
MMF je predložio Vladi da "restrukturiše budžet tako što će zadržati fiskalni balans i pokušati da pokrije disbalanse zbog politike vezane za zarade".
Na pitanje da li su stekli utisak da će ih Vlada poslušati Džastis je odgovorio da je "utisak MMF -a da je Vlada pod velikim pritiskom da uskladi sve zahtjeve, i da je MMF tu da pruži najbolje savjete za rješavanje problema".
Džastis je kazao da su povećanje cijena nepokretnosti i akcija na berzi glavni pokazatelj ekonomske pregrijanosti.
"Prošlogodišnji deficit tekućeg računa finansiran je kroz strane direktne investicije. Ove godine on se pogoršava i jasno se vidi da se finasira kroz zaduživanje koje se povećava".
Stope rasta kredita koje su očekivane u rasponu od 80 do 100 odsto, u Crnoj Gori su duplo veće, što dodatno opterećuje ekonomiju.
U izvještaju MMF -a je konstatovano da Crna Gora nema ekonomsku statistiku što dodatno otežava rad te međunarodne institucije koja, prema riječima njenog predstavnika, pokušava da "uđe u sve ekonomske detalje".
MMF je zabrinut i što se kasni sa usvajanjem novog Zakon o bankama.
"Dok zakon ne bude usvojen CBCG ne može da uvede najbolju međunarodnu praksu u superviziji banaka", istakao je Džastis.
Kašnjenje sa zakonom otežava i rad poslovnim bankama u trenutku dok pokušavaju da ispitaju kvalitet kredita u njihovom portfoliju kredita.
"Glavni način za to ispitivanje je postojanje kreditnog registra, a i on je uslovljen zakonom o bankama", naglasio je Džastis.
Crna Gora je u januaru 2007. postala 185 članica MMF -a.
(Vijesti/Mondo)
"Usvajanje Ustava je pri kraju, potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i krajnje je vrijeme da se više pažnje posveti ekonomskim pitanjima", istakao je Džastis na konferenciji za novinare.
Vladi je preporučeno da povećanje zarada u javnom sektoru pokuša da pokrije prihodima, bolje planira investicije na srednji rok i rangira projekte na osnovu njihove koristi za ekonomiju.
MMF je konstatovao da Vlada što prije mora reformisati javni sektor, jer njegova potrošnja čini skoro pola BDP -a i nacionalnog dohotka.
"Ne može se zagovarati povećanje potrošnje za kapitalne investicije koje čini tri do četiri procenta BDP -a, a na zarade javnog sektora trošiti 10 odsto BDP-a", naglasio je Džastis, dodajući da mala Crna Gora ne može imati veliku Vladu, već malu i efikasnu koja odgovara njenim potrebama.
Uz zavisnost od uvoza struje, probleme sa vodosnabdijevanjem, te poslovnim okruženjem i zakonom o radu koji obeshrabruje ulaganja, jasno je, prema ocjeni predstavnika MMF -a, da će se Vlada suočiti sa brojnim ograničavajućim faktorima.
MMF je konstatovao da je jedini instrument za rješavanje problema koji Vlada "ima u rukama" od sticanja nezavisnosti, konzervativna fiskalna politika. Međutim, pokazana je zabrinutost zbog rebalansa budžeta za 2007.
Uprkos suficitu koji je rezultat naplate PDV -a na uvezenu robu, svi dodatni prihodi otišli su na tekuću(povećanje zarada i sl), a ne na kapitalnu potrošnju.
"Ovako rebalansiran budžet pokazuje da može doći do deficita do kraja godine. Umjesto da se ekonomija ohladi budžet će je dodatno pritisnuti", ocijenio je Džastis.
Iako MMF nije imao uvid u planirani budžet za 2008. godinu, iz onog što je Vlada najavila MMF -u je jasno da će "ponovo biti ekspanzivan" na osnovu čega su procijenili da će i u narednoj godini zabilježiti deficit.
MMF je predložio Vladi da "restrukturiše budžet tako što će zadržati fiskalni balans i pokušati da pokrije disbalanse zbog politike vezane za zarade".
Na pitanje da li su stekli utisak da će ih Vlada poslušati Džastis je odgovorio da je "utisak MMF -a da je Vlada pod velikim pritiskom da uskladi sve zahtjeve, i da je MMF tu da pruži najbolje savjete za rješavanje problema".
Džastis je kazao da su povećanje cijena nepokretnosti i akcija na berzi glavni pokazatelj ekonomske pregrijanosti.
"Prošlogodišnji deficit tekućeg računa finansiran je kroz strane direktne investicije. Ove godine on se pogoršava i jasno se vidi da se finasira kroz zaduživanje koje se povećava".
Stope rasta kredita koje su očekivane u rasponu od 80 do 100 odsto, u Crnoj Gori su duplo veće, što dodatno opterećuje ekonomiju.
U izvještaju MMF -a je konstatovano da Crna Gora nema ekonomsku statistiku što dodatno otežava rad te međunarodne institucije koja, prema riječima njenog predstavnika, pokušava da "uđe u sve ekonomske detalje".
MMF je zabrinut i što se kasni sa usvajanjem novog Zakon o bankama.
"Dok zakon ne bude usvojen CBCG ne može da uvede najbolju međunarodnu praksu u superviziji banaka", istakao je Džastis.
Kašnjenje sa zakonom otežava i rad poslovnim bankama u trenutku dok pokušavaju da ispitaju kvalitet kredita u njihovom portfoliju kredita.
"Glavni način za to ispitivanje je postojanje kreditnog registra, a i on je uslovljen zakonom o bankama", naglasio je Džastis.
Crna Gora je u januaru 2007. postala 185 članica MMF -a.
(Vijesti/Mondo)