Nelegalno davanje novca po visokim mjesečnim kamatama u Crnoj Gori uzima maha i prema procjenama, time se bavi stotine Crnogoraca.
Ipak, sudovi su, kako prenosi Atlas televizija, tokom prethodne tri godine donijele svega dvije osuđujuće presude. Jedna osoba je kažnjena na godinu zatvora a jedna na tri mjeseca uslovno.
Policija nema podatke koliko se ljudi bavi davanjem novca pod kamatu a iz Vlade najavljuju izmjene zakona kako bi to krivično djelo bilo lakše dokazati.
Da je zelenašenje u Crnoj Gori uzelo maha pokazuju i sve češći oglasi, kao da se ne radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna i do osam godina zatvora u zavisnosti od svote novca koja je data pod kamatu.
Iako dobro upućeni tvrde da je sve veći broj ljudi koji se bave zelenašenjem, Upravi policije su prošle godine prijavljena samo tri slučaja. Nadležno tužilaštvo je našlo da nema elemenata krivičnog djela.
Podaci policije pokazuju da ni 2011. godine nije bilo procesuiranih slučajeva. Policija, kako se navodi u odgovorima Atlas televiziji, nema relevatne statističke podatke koliko se ljudi bavi davanjem novca pod kamatu.
Policija, ipak, tvrdi da ne sjedi skrštenih ruku. Provjeravaju, kako navode, ovjerene kupoprodajne ugovore određenih grupacija i prikupljaju se saznanja o vlasničkim promjenama u listovima nepokretnosti, jer su ugovori u takvim situacijama zelenaška zaštita za vraćanje zajma.
Crnogorski sudovi tokom prethodne tri godine nijesu se umorili utvrđujući da li bilo zelenašenja. Prema zvaničnim podacima, tim slučajevima bavili su se svega devet puta.
Sud u Nikšiću je jednu osobu zbog zelenašenja osudio na godinu zatvora dok je kotorski jednu osudio na uslovnu od svega tri mjeseca. Ostali su ili oslobođeni ili je obustavljen postupak.
Dobro upućeni tvrde da visina mjesečne kamate koja se plaća zelenašima zavisi od visine pozajmljene sume i vremena do kada se novac mora vratiti. Što veća pozajmica manja je kamata. Na primjer, na 500 EUR mjesečna kamata je 20 ili 25 odsto, što znači da na 500 EUR svaki mjesec onaj ko je uzeo novac od kamataša, daje mu dodatnih 100 ili 150 EUR.
Kamata na dvije hiljade je deset ili 15 odsto, što znači dodatnih 200 ili 300 EUR. Češći su međutim, slučajevi većih novčanih pozajmica u desetinama hiljada EUR. Svako kašnjenje obračunava se po principu kamata na kamatu, pa su česte situacije da onaj koji je pozajmio novac nije u stanju da ga vrati.
Kriminolog Velimir Rakočević pojašnjava da je žrtve ne samo da gube materijalnu imovinu, već psihički propadaju.
"Žrtve zelenaških kamata najčešće iz straha ne prijavljuju policiji šta im se događa. Oni su spremni da zaplaše žrvtu, a žrtve su često ranjive osobe, koje se nalaze u teškim prilikama, i lakomislene su", objašnjava Rakočević.
Branka Lakočević iz Ministarstva pravde najavljuje izmjene zakona koji se odnosi na zelenaštvo.
"U našim predloženim izmjenama osnovni oblik će ostati isti, međutim, u drugom stavu mijenjamo i kažemo da ko se bavi ovom djelatnošću, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. Očekujemo da se tako više neće morati dokazati da li je neko bio lakomislen, da li je imao teške prilike, nuždu ili slično", pojašnjava Lakočević.
Zelenaštvo kao krivično djelo u Crnoj Gori ima elemente organizovanog kriminala.
Iz policije su saopštili da je često povezano sa pranjem novca, krijumčarenjem narkotika I ostalim nelegalnim aktivnostima. Kamataši nerijetko primjenjuju i silu, a dolazi i do fizičkog obračuna. Međutim, o tome se, napominju, malo govori ili ćuti.
(MINA-BUSINESS)