Izvor: MONDO
Podgorica 6.10.- “Nacrtu Vladine strategije razvoja energetike do 2025. godine nedostaju informacije bitne mogućim donatorima i investitorima u gradnju elektrana, među kojima su podaci o tarifama za potrošače i prelasku na tržišne cijene”, navodi se u komentaru njemačke banke KfW, jednog od najvećih donatora u energetskom sektoru Crne Gore.U komentaru KfW-a objavljenom na internet stranici Ministarstva za ekonomski razvoj posvećenoj strategiji razvoja energetike, navodi se da nedostaje i način finansiranja gradnje predloženih elektrana (na Morači, Pivi, termoblok 2 u Pljevljima...)
“Jasno je da država i Elektroprivreda Crne Gore nijesu u poziciji da finansiraju ogromne investicije same. Potrebno je navesti da će Vlada uvoditi i podržati privatni sektor u realizaciji strategije i kako će se usaglasiti sa donatorima”, navodi se u komentaru Klaudije Loj i Tine Babo.
One ocjenjuju da je potrebno uvesti poseban odjeljak o tržištu energije, jer je jedan od ključnih izazova energetske strategije bilo koje zemlje regiona kako će uvesti i kako se nositi sa konkurencijom (u zemlji i u regionu), kao i da ne teba zaboraviti ni dugu listu direktiva Evropske komisije koje države treba da prihvate.
Takođe, u komentaru se primjećuje i da nedostaje vizija moguće privatizacije u energetskom sektoru.
U KfW-u smatraju da je za Nacrt strategije korištena razumljiva i veoma profesionalno urađena studijska baza, a preporučuju organizovanje donatorskog sastanka gdje će biti razgovarano o strategiji i budućnosti sektora.
Loj i Babo kažu da Nacrt strategije nudi malo opcija, samo jedan scenario potražnje za energijom u Crnoj Gori u budućnosti (srednji scenario) i jedan preporučeni scenario energetske ponude (scenario N2 - obuhvata gradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja i elektrana na Morači i Pivi).
“Prethodnim eliminisanjem nekih tehnički atraktivnih opcija, čak i ako postoje jasni argumenti protiv njih, "Zeleni papir" gubi na svojoj opsežnosti”, navodi se u komentaru.
Podsjeća se da nije objašnjeno zašto autori "Zelenog papira" tvrde da će potražnja za energijom do 2025. godine rasti prosječno po stopi od 1,33 odsto, ako se u osnovnim dokumentima procjenjuje da će rasti 1,5 do 1,6 odsto.
U KfW-u predlažu, između ostalog, da se u dokument uvrste podaci o energetskoj potrošnji glavnih potrošača, KAP-a, Željezare i Željeznice, njihovoj proizvodnji i doprinosu BDP-u u periodu od 2000 do 2006. i do 2025.
Prema najavama iz Vlade, konačan dokument strategije razvoja energetikom trebalo bi da bude gotov do kraja godine.
(Vijesti)