ASK je preporučio EPCG-u da, u skladu sa propisima koji uređuju obligacione odnose, razmotri pokretanje odgovarajućih postupaka pred nadležnim organima radi zaštite imovine kompanije, koja je u većinskom državnom vlasništvu
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ocijenila je da je posao vrijedan sedam miliona eura, koji su Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i kompanija „Uniprom“ zaključile u februaru 2020. godine, sproveden suprotno tada važećim propisima i da je njime ugrožen javni interes, što ukazuje na postojanje korupcijskog rizika.
ASK je preporučio EPCG-u da, u skladu sa propisima koji uređuju obligacione odnose, razmotri pokretanje odgovarajućih postupaka pred nadležnim organima radi zaštite imovine kompanije, koja je u većinskom državnom vlasništvu, prenose Vijesti.
Elektroprivreda je dužna da u roku od 30 dana od prijema mišljenja obavijesti Agenciju o preduzetim radnjama.
Novo mišljenje ASK-a, objavljeno juče, odnosi se na Sporazum o regulisanju međusobnih obaveza, Ugovor o kupoprodaji električne energije i Ugovor o ustupanju prava potraživanja radi obezbjeđenja, koje su EPCG i „Uniprom“ Veselina Pejovića zaključili 28. februara 2020. godine.
Vrijednost samog Sporazuma iznosila je sedam miliona eura.
Njime je regulisan tada dospjeli dug „Uniproma“ prema EPCG-u za ranije isporučenu električnu energiju. Umjesto novčane uplate, „Uniprom“ je Elektroprivredi prenio 307.018 emisionih kredita po cijeni od 22,8 eura po toni CO2.
Ukupna vrijednost prenesenih kredita iznosila je 7.000.010,4 eura bez PDV-a. Na taj način je prebijeno potraživanje EPCG-a od sedam miliona eura, dok je preostali iznos tretiran kao pretplata „Uniproma“.
ASK je još u oktobru prošle godine utvrdio da je kompletan postupak upisa i dodjele besplatnih emisionih kredita operaterima stacionarnih postrojenja tokom 2020. i 2021. godine sproveden protivno propisima, zbog čega je preporuke uputio i Vladi i Eko-fondu.
„Vijesti“ su tada objavile da je „Uniprom“, koji je u tom periodu upravljao Kombinatom aluminijuma, emisione kredite koje je besplatno dobio od države kasnije ustupao EPCG-u, dok je ukupna vrijednost tih transakcija dostigla oko 17 miliona eura.
Postupak u kojem je doneseno novo mišljenje ASK je pokrenuo 8. decembra prošle godine po službenoj dužnosti, na osnovu inicijative Vlade, odnosno Kabineta potpredsjednika za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice, nakon zaključaka tematske sjednice Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije.
Ključni problem koji je ASK identifikovao jeste činjenica da u trenutku sklapanja posla nije bio sproveden zakonom propisan postupak dodjele i evidentiranja emisionih kredita.
Prema nalazu Agencije, besplatni emisioni krediti za 2020. godinu upisani su 21. februara, iako Fond za zaštitu životne sredine (Eko-fond), institucija nadležna za vođenje registra emisionih kredita, tada još nije bio registrovan kao pravno lice.
Eko-fond je u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) registrovan tek 3. marta 2020. godine.
Dodatni problem, prema mišljenju ASK-a, predstavlja činjenica da je Uredba kojom su uređeni dodjela, prenos i korišćenje emisionih kredita stupila na snagu 22. februara, odnosno dan nakon što su krediti već bili evidentirani.
Sporazum EPCG-a i „Uniproma“ potpisan je šest dana kasnije, 28. februara, kada, prema nalazu Agencije, ugovorne strane nijesu bile upisane u zvanični registar operatera.
ASK je ukazao i na to da je tadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma istog dana izdalo dokument kojim je potvrđeno stanje emisionih kredita „Uniproma“ i EPCG-a.
Agencija je ocijenila da je potvrdu izdala nenadležna institucija, jer Eko-fond, kojem je propisima bilo povjereno vođenje registra, u tom trenutku još nije bio upisan u CRPS.
Prema Zakonu o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, koji je tada bio na snazi, alokaciju emisionih kredita trebalo je da vrši Vlada, putem javnih aukcija ili besplatnom dodjelom, u skladu sa propisanim kriterijumima, pišu Vijesti.
ASK je zaključio da takav postupak nije sproveden.
„Iz svega navedenog proizilazi da su u navedenom periodu besplatni emisioni krediti dodjeljivani i prenošeni suprotno propisima“, zaključuje se u mišljenju koje potpisuje Kristina Braletić.
U dokumentu se navodi i da nije postojao odgovarajući plan praćenja, procedura i metodologija za praćenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
„Uniprom“ je tokom postupka osporio tumačenje ASK-a. U izjašnjenju dostavljenom Agenciji naveli su da je stupanjem na snagu Uredbe nastalo pravo EPCG-a, KAP-a i „Toščelika“ na besplatne emisione kredite, te da kasniji upis u registar nije imao konstitutivni, već deklaratorni karakter.
Drugim riječima, tvrdili su da je registracijom samo evidentirano pravo koje je već bilo stečeno.
„Uniprom“ je zbog toga smatrao da je 28. februara 2020. godine već imao u svojini besplatno dodijeljene kredite i da je njima mogao slobodno raspolagati.
Iz te kompanije su naveli i da je EPCG-u, zbog potreba Termoelektrane Pljevlja, bio potreban dodatni broj emisionih kredita, zbog čega je prihvaćena njihova ponuda za prenos 307.018 kredita.
Prema njihovom izjašnjenju, ugovaranju je prethodila komunikacija EPCG-a sa Poreskom upravom u vezi sa obračunom PDV-a, kao i ponuda „Uniproma“ od 25. februara 2020. godine.
EPCG je u izjašnjenju ASK-u navela da je sporazum sa „Unipromom“ zaključen kao uslov za nastavak poslovne saradnje, s obzirom na tada neizmirene obaveze te kompanije prema Elektroprivredi.
Iz EPCG-a su saopštili da je Termoelektrani Pljevlja bio potreban veći broj emisionih kredita od onog koji je kompanija dobila besplatnom dodjelom. Zbog toga je prihvaćena ponuda „Uniproma“ po cijeni od 22,8 eura po toni CO2, što je bilo pet odsto manje od cijene od 24 eura definisane Uredbom.
Prema izjašnjenju EPCG-a, Eko-fond je 25. marta dostavio obavještenje o prenosu kredita, nakon čega je 31. marta izvršeno prebijanje međusobnih obaveza i potraživanja dvije kompanije.
ASK, međutim, nije prihvatio argument da su emisioni krediti mogli biti predmet takvog pravnog posla prije nego što je njihova dodjela i evidencija sprovedena u skladu sa zakonom, prenose Vijesti.
Agencija je zaključila da su sva tri dokumenta zaključena 28. februara 2020. godine protivno Zakonu o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena i Uredbi, te da cijeli postupak predstavlja „visok korupcijski rizik“.
ASK se, kako je precizirano u mišljenju, nije upuštao u pitanje da li su sporazum i ugovori pravno ništavi.
„Ocjena ništavosti pojedinih odredbi tih dokumenata isključivo je u nadležnosti sudova“, navodi se u mišljenju.
Agencija je zato preporučila EPCG-u da razmotri preduzimanje radnji pred nadležnim organima kako bi zaštitila svoju imovinu.