Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UO UCG) trebalo bi da na današnjoj sjednici pokrene postupak izbora rektora za mandatni period od 2027. do 2030. godine, saznaju nezvanično “Vijesti”.
Prema istim informacijama, UO bi danas trebalo i da utvrdi rokove za sprovođenje izbornih radnji, raspiše konkurs i imenuje Izbornu komisiju.
Sa druge strane, izvori redakcije iz Skupštine Crne Gore tvrde da je Univerzitetu, Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i kabinetu potpredsjednika Vlade za obrazovanje upućen dopis za tematsku sjednicu Odbora za prosvjetu, tokom koje bi s poslanicima i dijelom potpisnika razmijenili argumente u vezi sa inicijativom za neposredne izbore za rektora državne visokoškolske ustanove.
Odluku o održavanju tematske sjednice donijeli su poslanici - članovi Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport prošle sedmice, nakon sastanka s potpisnicima anonimne i, kako je tada saopšteno, spontane inicijative dijela profesora UCG-a o neposrednim izborima za rektora, pišu Vijesti.
Predsjednik Odbora za prosvjetu Nikola Rovčanin juče je “Vijestima” kazao da datum tematske sjednice još nije određen. Kazao je i da je Odbor poslao dopise UCG i MPNI u kojima ih, pored ostalog obavještavaju o inicijativi, održanom sastanku, namjeri zakazivanja tematske sjednice, ali i zatražio dodatne informacije.
“Očekujemo odgovore, ali i da u narednim danima usaglasimo termine, u zavisnosti od obaveza predstavnika Vlade i UCG”, kazao je Rovčanin redakciji.
Prema novom Statutu UCG, usaglašenim sa novim Zakonom o visokom obrazovanju, postupak izbora rektora pokreće Upravni odbor, i to najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata aktuelnog rektora. Upravni odbor istovremeno utvrđuje i rokove za sprovođenje izbornih radnji. Konkurs se objavljuje u Biltenu UCG i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori, dok se prijave podnose Univerzitetu.
Statut propisuje da se rektor bira na osnovu javnog konkursa i programa razvoja Univerziteta, a kandidat mora biti redovni profesor koji je u radnom odnosu na UCG. Za razliku od ranijeg rješenja, prema novim pravilima kandidata za rektora predlaže Senat, dok ga bira Upravni odbor. Upravo je tu promjenu UCG, prilikom usvajanja novog Statuta u junu ove godine, označio kao jednu od značajnijih novina.
Postupak sprovodi tročlana Izborna komisija, koju Upravni odbor imenuje iz reda članova Senata. Komisija provjerava konkursnu dokumentaciju i odbacuje neblagovremene i nepotpune prijave, a potom Senatu dostavlja izvještaj o kandidatima - listu onih čije su prijave potpune i blagovremene, njihove programe razvoja ustanove…
Statut propisuje da se na sjednicu Senata na kojoj se utvrđuje predlog za rektora pozivaju svi kandidati koji su prošli provjeru Izborne komisije. Oni pred senatorima izlažu programe razvoja Univerziteta, a imaju mogućnost i da dodatno obrazlože svoje programe i odgovaraju na pitanja senatora, prenose Vijesti.
Senat kandidata predlaže tajnim glasanjem, pri čemu se na glasačkom listiću može zaokružiti najviše jedan. Da bi kandidat bio predložen za rektora, mora dobiti većinu glasova od ukupnog broja članova Senata.
Ako u prvom krugu niko ne dobije potrebnu većinu, u drugi krug idu dva kandidata sa najviše glasova. Ukoliko ni u drugom krugu nema potrebne većine, u treći ide kandidat sa najviše glasova, odnosno više njih ukoliko imaju isti broj glasova.
Ako ni u trećem krugu nijedan kandidat ne dobije većinu glasova svih senatora, Senat konstatuje da predlog za izbor rektora nije utvrđen. Ta odluka se šalje Upravnom odboru, koji tada obustavlja postupak i pokreće novi.
Kada kandidat dobije potrebnu većinu Senata, njegov predlog se, zajedno sa programom razvoja UCG, izvještajem Izborne komisije i konkursnom dokumentacijom, dostavlja Upravnom odboru. Upravni odbor donosi konačnu odluku tajnim glasanjem. Za izbor je potrebna većina glasova od ukupnog broja članova tog tijela.
Statut predviđa i mogućnost da Upravni odbor ne izabere kandidata kojeg mu je predložio Senat. U tom slučaju postupak izbora rektora mora biti ponovljen u roku koji ne može biti duži od tri mjeseca.
Ako rektor ipak ne bude izabran na vrijeme, Upravni odbor može odrediti vršioca funkcije rektora. To mora biti redovni profesor u radnom odnosu na UCG, a funkciju može obavljati najduže šest mjeseci i za to vrijeme ima sva prava i dužnosti rektora.
Mandat rektora traje tri godine, a ista osoba može biti birana najviše dva puta uzastopno.
Inicijativa za promjenu načina izbora rektora UCG pojavila se početkom avgusta. “Vijesti” su 3. avgusta objavile da je dio akademskog osoblja potpisao inicijativu da se rektor ubuduće bira neposredno, glasovima akademske zajednice, umjesto po modelu prema kojem Senat predlaže kandidata, a Upravni odbor ga bira, pišu Vijesti.
Taj pedlog je zaposlenima stizao na službene adrese sa anonimnog mejla [email protected], dok je inicijativa bila predstavljena na sajtu inicijativa.me.
Inicijativa je bila naslovljena na Skupštinu Crne Gore, predsjednika parlamenta, Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i sve poslanike, a njome se tražila izmjena Zakona o visokom obrazovanju. Predloženo je da pravo neposrednog izbora rektora imaju zaposleni u nastavnim i naučnim zvanjima, kao i predstavnici saradnika i studenata. Autori su tvrdili da bi takav model donio veću demokratičnost, transparentnost, odgovornost i legitimitet rektora.
Na istom sajtu navedeno je da ju je podržalo 70 članova akademske zajednice sa 18 fakulteta i jednog instituta UCG. Sajt inicijativa.me nedugo nakon toga je ugašen.
Krajem avgusta, Odbor za prosvjetu sastao se profesorima UCG koji su podržali inicijativu - Veselinom Mićanovićem, Radovanom Stojanovićem i Gojkom Joksimovićem. Oni su pred poslanicima inicijativu opisali kao “spontanu” i tvrdili da nije vezana za pojedinca, kandidata ili jedan izborni ciklus, već za pitanje legitimiteta rukovodstva Univerziteta. Njihov argument bio je da sadašnji sistem koncentriše odluku u malom broju članova Senata i Upravnog odbora, dok bi direktan izbor, prema njihovom stavu, mogao da poveća konkurenciju i legitimitet rektora.
Na sastanku su, međutim, otvorena i pitanja ko zapravo stoji iza inicijative i zašto se ona pojavljuje baš sada. Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović pitala je ko je tvorac inicijative i gdje su podaci potpisnika, kao i zbog čega takav model nije predlagan tokom dugog procesa donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju. Joksimović je tvrdio da ne postoji “organizovana grupa” iza inicijative i da upravo sastav potpisnika pokazuje da ona nije politički ili ideološki obojena.
Rovčanin je tada precizirao da taj sastanak nije predstavljao formalno razmatranje predloga i da sama inicijativa nema neposredni pravni efekat...