Nakon više od godinu pregovora Udruženja sudija sa Vladom, gotovo je izvjesno usvajanje Predloga zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.
Nakon usvajanja Zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, crnogorske sudije imaće plate iznad prosjeka kolega u zemljama Savjeta Evrope, kazao je Radiju Crne Gore predsjednik Udruženja sudija Miodrag Pešić. To je, ipak, upozorava, samo prvi korak na putu ozbiljnijeg unapređenja njihovog položaja. Izvjesno uvećanje zarada pozdravlja i član Tužilačkog savjeta, Veselin Šćepanović. Saglasan je da se mora raditi i na drugim aspektima poboljšanja statusa sudija i tužilaca, kako bi ti poslovi bili privlačniji mladim pravnicima.
Nakon više od godinu pregovora Udruženja sudija sa Vladom, gotovo je izvjesno usvajanje Predloga zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.
Tim predlogom, sudijama i tužiocima predviđeno je povećanje plata od 30 odsto. Da se tako dostižu standardi Savjeta Evrope, ocjenjuje predsjednik Udruženja sudija Crne Gore, Miodrag Pešić.
Za RTCG kaže da to neće bitnije izmijeniti postojeći odnos zarada.
“Usvajanjem ovog zakona, crnogorske sudije će imati plate koje su znatno iznad prosjeka sudijskih plata u zemljama Savjeta Evrope. Mi smo ukazivali na to i zagovarali, i borili se sve vrijeme da sudijske plate u Crnoj Gori budu na nivou plata sudija u zemljama Savjeta Evrope. I to povećanje plata bi predstavljalo prvi korak na putu ka ozbiljnijem unaprjeđenju položaja sudija”, ističe Pešić.
Član Tužilačkog savjeta, Veselin Šćepanović, za Radio Crne Gore kaže da će povećanje plata imati pozitivan efekat na rad sudija i tužilaca, ali naglašava da zarada sama po sebi nije dovoljna za veću efikasnost. To ilustruje i sopstvenim iskustvom.
“To je samo jedan od faktora koji mogu da utiču na njegov uspješan rad. Bitniji su ovi drugi, voljni elementi, koliko tužilac i sudija poznaju materiju kojom se bave. Recimo, mogu da pomenem lični primjer. Kada sam bio zamjenik tužioca i sudija, u većem dijelu tog mog profesionalnog rada, plata je bila, sjećam se, 450 eura, a radio sam kao da je plata bila 2. 000 eura. Nije svojstveno meni da se hvalim, ali bio sam jedan od najažurnijih i sudija i tužilaca, ne samo u Baru nego i šire, može se reći, u Crnoj Gori”, navodi Šćepanović.
Pešić je saglasan da plata nije odlučujući faktor i da vrlo važnu ulogu igraju i uslovi rada, od prostornih, preko opterećenja predmetima, do organizacije posla.
“Moram naglasiti da i ambijent u kojem sudije rade, uključujući odnos drugih grana vlasti i šire javnosti prema sudstvu, mora biti takav da sudije ipak osjećaju stvarnu zaštitu i poštovanje, a ne da bude to pritisak. I dok se ne stvore uslovi za punu nezavisnost i dostojanstven rad, povećanje zarada može ublažiti određene pritiske, ali svakako neće učiniti sudijski poziv dovoljno atraktivnim da se najkvalitetniji pravnici odluče da profesionalni put grade u pravosuđu”, ocjenjuje on.
I Šćepanović ukazuje na problem uslova u kojima sudije i tužioci rade.
“To su dotrajale zgrade, kancelarije, oprema sa kojom rade, i to je takođe jedan od elemenata, ali opet kažem, sve zavisi od ličnosti i profesionalnosti osobe koja obavlja tužilačku i sudsku funkciju”, kaže Šćepanović.
Odbor za ekonomiju prihvatio je prekjuče Predlog zakona kojim se uvećavaju zarade sudijama i tužiocima, nakon čega bi to trebalo da uradi i Skupština.
Ministar pravde Bojan Božović tada je rekao da je intencija za izradu posebnog zakona nastala kao jedna od ključnih obaveza u pregovaračkom procesu Crne Gore.