Crna Gora je, u izvještaju Fridom hausa "Nacije u tranziciji 2023" koji pokriva 29 evropskih i azijskih država, svrstana u hibridne režime, koji mogu biti između demokratskog i autokratskog.
Fridom haus tako opisuje države u kojima redovne promjene u vladajućoj eliti narušavaju nedostatak smisla strukturne promjene tokom vremena.
U izvještaju se pojašnjava da ti režimi mogu da budu između demokratskog i autokratskog, bez izgleda da će postići punu konsolidaciju u bilo kom pravcu.
Ekspertkinja Fridom hausa za Zapadni Balkan Aleksandra Karpi kazala je za Glas Amerike da se kategorija ciklični režim koristi da se opišu države u kojima postoje plitke političke promjene.
“Možda postoje ti revolucionarni trenuci, recimo pad Gruevskog u Sjevernoj Makedoniji, pad Demokratske partije socijalista ili Đukanovića u Crnoj Gori, što je bio ogroman događaj prošle godine kada je konačno izgubio na predsjedničkim izborima”, rekla je Karpi.
Kako je navela, ti naizgled revolucionarni trenuci na kraju nijesu doveli do suštinskih institucionalnih promjena za demokratiju.
“U tim zemljama često vidimo da postoji priličan politički plularizam, ali nekada preveliki u smislu da su stranke veoma podijeljene međusobno, a podjele takođe postoje u samim partijama”, istakla je Karpi.
Ona je podsjetila na nedavnu ostavku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u Pokretu Evropa sad.
“Znači, ima malo haosa u mnogim cikličnim hibridima. Crna Gora je odličan primjer za to, zato što zemlja i dalje izlazi iz ustavne krize od 2020. do 2023. godine”, navela je Karpi.
Prema njenim riječima, iako je neposredna prijetnja u Ustavnom sudu riješena, stvarnost je da se sada vide posljedice nacionalne nestabilnosti na lokalnom nivou.
“I to će se videti u izveštaju za Crnu Goru za prošlu godinu, a to je da su se mnoge opštine suočavale sa poteškoćama u održavanju izbora ili mirnoj tranziciji vlasti, velikim dijelom zato što nije bilo nacionalnih vlasti da to kontrolišu poslije svega”, rekla je Karpi.
Ona je objasnila da je to značenje cikličnog hibrida.
“I posljedica je da institucije propadaju tokom vremena i ne funkcionišu kako bi trebalo za građane, ili su sve više podložne da ih zarobe određeni političari", poručila je Karpi.
Kako je kazala, nade proistekle iz nekih revolucionarnih trenutaka možda još nijesu u potpunosti ugašene.
"To ne bi bilo fer reći zato što i dalje postoji velika težnja za demokratijom u Crnoj Gori, ali počinjemo da uviđamo da to nije lako čak i kad imate te revolucije ili izbore koji su prekretnica", rekla je Karpi i istakla da nije lako odmah sanirati višegodišnju institucionalnu štetu.
Upitana kako se sa izvještajem Fridom hausa uklapa to što je u Crnoj Gori u izvještaju o slobodama u svijetu zabilježen jedan od najvećih napredaka u Evropskoj uniji, Karpi je kazala da se govori o veoma različitim metodologijama.
"Izvještaj o slobodi u svijetu je o tome kakvo je iskustvo građana sa demokratijom. I ja mislim da je u Crnoj Gori bilo seizmičkih promjena, sa punom smjenom DPS-a", navela je Karpi.
Kako je kazala, to su građani osjetili i to je imalo pozitivan uticaj na njihova prava i slobode.
"Na drugoj strani, naš izvještaj o tranziciji je možda konzervativniji u pogledu tih promjena u smislu da je nekada potrebno duže vremena da se institucije promijene, u odnosu na realnost na terenu", navela je Karpi.
Ona je istakla da se mnoge institucije u Crnoj Gori veoma polako popravljaju.
Karpić je naglasil da je to dug proces, veoma tehničke prirode.
"Imate novu vladu koja nema mnogo političkog iskustva i naravno komplikovanu koaliciju sa nekoliko stranaka koje su istorijski suprotstavljene. Zbog toga neće biti teško popraviti 30 godina ili propadanja institucija ili zarobljavanja, u zavisnosti o kojoj instituciji je riječ. To je spor proces", zaključila je Karpi.