Pomeranjem kazaljki na časovnicima za sat unapred, noćas u 02:00 sata počeće ljetnje računanje vremena.
Ljetnje računanje vremena u ovoj godini počinje poslednje nedjelje marta tako što se vrijeme u 02:00 časa ujutru pomjera za sat unaprijed i računa kao 03:00 sata.
Prema važećem zakonu, letnje računanje vremena u Crnoj Gori završava se poslednje sedmice u oktobru.
Cilj pomjeranja vremena uglavnom je ušteda električne energije.
Ljetnje računanje vremena je kod nas prvi put uvedeno 27. marta 1983. godine.
Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u posljednjoj sedmici septembra na osnovu odluka koje je donosila vlada, a 2006. je donijet novi zakon u toj oblasti i ljetnje računanje vremena usklađeno sa Evropskom unijom.
U svijetu, službeno vrijeme se pomjera unapred u poznu zimu ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promjenama.
Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, sa obrazloženjem da se time "produžava" dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve evropske zemlje koriste ljjetnje vreme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države.
Na sjevernoj hemisferi ljetnje vrijeme počinje posljednje nedjelje u martu ili prve nedjelje u aprilu.
Pomjeranje kazaljki se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na letnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 država, uglavnom, na sjevernoj hemisferi.
Od 2002. godine zemlje EU, kao i ostale države u Evropi, odredile su da početak ljetnjeg vremena bude poslednje nedjelje u martu, a završetak posljednje sedmice u oktobru.
Pored Islanda, jedine evropske zemlje koja nije uvela zimsko i ljetnje računanje vremena, jesenas ni Rusi, prvi put poslije 30 godina, nisu pomjerali kazaljke časovnika unazad.
Na južnoj hemisferi početak i kraj ljetnjeg vremena je obrnut u odnosu na sjevernu.
Većina modernih računarskih operativnih sistema ima mogućnost automatskog prelaska na ljetnje računanje vremena.
Izrael je, primjera radi, do pre nekoliko godina mijenjao ljetnje vrijeme različito od ostatka svijeta, zbog posebnog lunarnog kalendara, pa većina računarskih sistema nije mogla prelaziti na izraelsko ljetnje vreme.
Pojedini astronomi su protiv pomjeranja kazaljki i vještačkog "produženja" dana, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
(Tanjug)