Hrišćanski vjernici koji praznuju Božić po Gregorijanskom kalendaru slave danas rođenje Isusa Hrista.
Osim Rimokatoličke crkve, zapadnih crkava i hrisćanskih crkava istočnog obreda, Božić slave i pravoslavne pomjesne crkve koje su krajem prošlog vijeka prešle na Gregorijanski kalendar.
Poštujući Julijanski kalendar, Božić će 13 dana kasnije proslaviti Ruska i Srpska pravoslavna crkva, Ruska zagranična crkva, Jerusalimska patrijaršija i Sveta gora.
Prema jevanđeoskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlajemu pa se ovaj datum kao početak nove ere i nove istorije čovječanstva, uz razlike u kalendarima, poštuje u cijelom hrisćanskom svijetu.
Prema predanju, Isus Hrist je rođen 25. decembra u Vitlejemskoj pećini, pa se ovaj datum, uz razlike u kalendarima, poštuje u cijelom hrišćanskom svijetu.
Simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima je, po predanju, Hrist rođen, jelka kao vječno zeleno drvo i adventni vijenac.
U hrišćanstvu se smatra da je Hristovo rođenje donijelo svjetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavjetno proročanstvo o rođenju Spasitelja ili Mesije. Na Badnje veče i Božić vjernici dolaze na poklon jaslama Bogomladenca koja se tradicionalno improvizuju u svim hramovima.
Ovaj običaj je sjećanje na poklonjenje tri mudraca sa Istoka koji su, prema predanju, stigli u Vitlajem prateći najsjajniju zvezdu koja se zaustavila tačno iznad pećine rođenja.
Putovanje mudraca sa istoka trajalo je 40 dana, pa toliko traje i božićni post, koji se završava s početkom praznovanja Božića.
(agencije/MONDO)