Predsjednik Njemačke Kristijan Vulf, će na svečanosti u Berlinu 14.12. objaviti ko je dobitnik njemačke Nagrade za budućnost 2011. godine
U konkurenciji je i tim koji radi na novim otkrićima u vezi sa svjetlošću.
Budućnost svjetlosti, kod profesora Karla Lea, u njegovoj drezdenskoj laboratoriji, ona već svijetli i to u obliku četvorougaone ploče. Na stolu ispred menadžera Instituta Fraunhofer zaduženog za fotonske mikrosisteme, leži jedna organska svjetlosna dioda - skraćeno OLED. Četvorougao veličine četiri puta četiri centimetra. Ta staklena pločica počinje da svijetli kada je profesor priključi na struju.
"OLED nudi potpuno nove mogućnosti arhitektima i dizajnerima svjetla u budućnosti", objašnjava za "Dojče vele" fizičar Tehničkog univerziteta u Drezdenu.
"Najekstremnija vizija je da bi se jednog dana OLED mogao lijepiti kao tapeta na plafon i odatle generisati svjetlost. Mogli bi se takođe prozori naknadno oblepiti folijom i tako bi mogli da istovremeno služe i za osvjetljenje i kao solarne ćelije.“
"Već za šest do sedam godina OLED bi mogao da postane svakodnevica", smatra Karl Leo. Više od 10 godina istraživači Instituta Fraunhofer intenzivno rade na tome da ova vizija postane stvarnost. OLED je za sada preskup: pločica 4X4 cm koštati do 100 evra.
Ona svijetli jer se na premazanoj staklenoj pločici pomjeraju elektroni koji lutaju kroz nekoliko slojeva organskih materijala. "To su ugljovodonici koje nanosimo na staklo. Koristimo prašak, jednostavan prašak u boji. To su veoma, veoma tanki slojevi, koji se mjere u nanometrima - toliko tanki, kao jedan hiljaditi dio ljudske vlasi", objašnjava profesor Leo.
Slične materije koriste se i prilikom farbanja garderobe, autolakiranja ili fotokopiranja. Problem je međutim to što su ugljovodonici po prirodi loši provodnici energije. Kako bi se elektroni ipak pokretali, drezdenski naučnici umiješali su određenu količinu stranih molekula koji odlično prenose električne impulse. Trik je u tome da samo jedan procenat mješavine može provodljivost da poveća za milion puta.
Dva doktoranta su postavila osnove tog procesa u organskoj elektronici. Sve do početka ovog milenijuma kolege iz struke su ih ismijevale, a onda je njihova ideja doživjela proboj. "Uveli smo proces u stabilnom stanju i pokazali da veoma dobro radi i u komponentama", kaže Leo.
Sa potrebnim patentima u rukama, naučnici su se osamostalili i osnovali svoju firmu. Od 2003. prodaju svoje znanje i proizvodnu tehniku za OLED proizvođačima lampi i elektronskim koncernima. Dugoročno, nadaju se da će kvadratni metar OLED folije koštati manje od 50 evra.
(MONDO)