Letnje računanje vremena završava se u nedjelju, 30. oktobra, u 3 časa ujutru.
Tada kazaljke na časovnicima pomjerite za jedan sat unazad, odnosno sa tri na dva sata ujutru.
Kazaljke će biti pomjerene na osnovu Zakona o računanju vremena.
Ljetnje računanje vremena u Srbiji, prema tom zakonu, počinje u poslednjoj nedjelji marta, završava se poslednje sedmice oktobra, a cilj pomjeranja vremena uglavnom je ušteda električne energije.
Ljetnje računanje vremena je kod nas prvi put uvedeno 27. marta 1983. godine.
Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u poslednjoj sedmici septembra, na osnovu odluka koje je donosila vlada, a 2006. godine je donijet novi zakon u toj oblasti i ljetnje računanje vremena usklađeno je sa Evropskom unijom.
"Službeno vrijeme" u svetu pomera se unaprijed u poznu zimu, ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promjenama.
Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time "produžava" dan, omogućuju uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve evropske zemlje koriste ljetnje vrijeme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države, tako da na sjevernoj hemisferi ljetnje vrijeme počinje poslednje nedjelje marta ili prve sedmice u aprilu.
Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi uzrokovalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetnje i zimsko vreme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom na sjevernoj hemisferi.
Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da ljetnje vrijeme počinje poslednje nedjelje marta i da se završava poslednje sedmice oktobra.
Island je jedina evropska zemlja koja nije uvela zimsko i ljetnje računanje vremena.
Na južnoj hemisferi je početak i kraj ljetnjeg vremena obrnut u odnosu na sjevernu.
Većina modernih računarskih operativnih sistema ima mogućnost automatskog prelaska na ljetnje računanje vremena.
Međutim, Izrael je do prije nekoliko godina mijenjao ljetnje vrijeme različito od ostatka svijeta, zbog posebnog lunarnog kalendara, pa većina računarskih sistema nije mogla da prelazi na izraelsko ljetnje vrijeme.
Pojedini astronomi su, međutim, protiv pomjeranja kazaljki i vještačkog "produženja" dana jer smatraju da prirodu ne treba "mučiti", makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
Pored Islanda, ovog vikenda ni Rusi, prvi put posle 30 godina neće pomjerati kazaljke časovnika unazad.
Rusija ostaje u "ljetnjem vremenu", po Zakonu o računanju vremena, koji je proljetos donijet na inicijativu predsjednika Dmitrija Medvedeva.
"Nećemo prelaziti na zimsko vrijeme", rekao je tada ruski predsjednik, uz napomenu da je prilagođavanje pomjeranju kazaljki povezano sa stresom i obolijevanjem ljudi.
Kazaljke časovnika su u Rusiji prvi put sezonski pomjerane 1. jula 1917, u skladu sa dekretom Privremene vlade.
Rasprave o svrsishodnosti pomjeranja kazaljki vode se od uvođenja te prakse 1981, a prema podacima poslednjih anketa 63 procenata Rusa odobrava ukidanje "zimskog vremena".
Sledeći primjer Rusije, o ukidanju zimskog računanja vremena razmišljaju i Belorusija i Ukrajina, a na pozitivnu stranu takve odluke ukazuju i Danci.
Ruski eksperti ipak upozoravaju na neke negativne posledice ukidanja tradicionalnog pomjeranja kazaljki, posebno za energetske kompanije.
Višetarifni strujomeri u Rusiji su, naime, programirani da automatski prelaze na zimsko odnosno ljetnje vrijeme.
Energetičari su preuzeli obavezu da besplatno ponovo programiraju takva brojila, kakvih je samo u Moskvi više od milion, ali u tom poslu nailaze na probleme.
I poslovni ljudi bi mogli da imaju probleme, budući da će vremenska razlika sa Evropom biti za jedan sat veća, što se ne smije zaboraviti u planiranju poslovnih sastanaka.
Sama Rusija ima devet vremenskjih zona, od tri sata više od univerzalnog standardnog vremena (UTC), ili Grinvičkog središnjeg vremena (GMT, prema observatoriji kraj Londona, u Velikoj Britaniji), do 12 sati posle UTC.
Pojedini analitičari strahuju da će se ukidanje "zimskog vremena" u Rusiji odraziti i na berzansku trgovinu.
Većina stručnjaka, međutim, pozitivno ocjenjuje ukidanje zimskog računanja vremena.
Profesor katedre na Institutu za demografiju Aleksej Skopin smatra samo da je Rusija još ranije trebalo da ostane u "zimskom" vremenu, koje je bliže uobičajenom dnevnom biološkom ciklusu ljudi.
(Tanjug)