Ovu, 2008. godinu Generalna skupština UN proglasila je i za Međunarodnu godinu planete Zemlje, koja će se obilježiti sa istim sloganom u cijelom svijetu - "Nauke o planeti Zemlji u službi društva".
Riječ je o najvećem opšteprihvaćenom prazniku "ekološke porodice Zemlje" kada se organizuju akcije za kreativnu promjenu ekološke svijesti na lokalnom, nacionalnom i globalnom planu, u kojima prosječno svake godine učestvuje najamanje pola milijarde ljudi.
Proslave će se održati širom svijeta, od Buenos Arijesa, Barselone, Njujorka, San Franciska, Karakasa, Čikaga, Los Anđelosa, Denvera, Majamija, Dalasa do Poklon Gore u Rusiji i Tokija.
Istorijskim datumom buđenja ekološke svijesti čovječanstva se smatra 22. april 1970. godine, kada je oko 200.000 ljudi burno protestovalo protiv zagađenja životne sredine od koje zavisi opstanak čovjeka i svih biljnih i životinjskih vrsta na našoj planeti.
Demonstracije su organizovane u SAD, kada se oko 30.000 tona sirove nafte izlilo u Pacifiku i zagadilo plaže u Zalivu Santa Barbara. Ljudi su digli glas protiv ekološkog nasilja, a poveo ih je tadašnji američki senator iz Viskonsina Gejlord Nelson, koji je tražio da ekologija dobije nacionalni prioritet. Stvoren je prvi Pokret za zaštiti životne sredine.
Naredne 1971. godine je u Kanadi formirana jedna od najvećih nevladinih organizacija "Grinpis" (Green peace - Zeleni mir), a 5. juna iste godine je u Stokholmu organizovana Konferencija UN o planeti Zemlji i usvojena mnoga dokumenta, među kojima i Deklaracija o životnoj sredini, pa se taj datum obilježava kao Svjetski dan zaštite životne sredine.
Narednih godina Dan planete Zemlje je obilježavan redovno u SAD i širom svijeta nizom različitih aktivnosti. Nastavnici, učenici, zabavljači, političari i obični građani su počeli da obraćaju veću pažnju zaštiti prirodne sredine.
Ono što je 1970. izgledalo kao marginalno pitanje - vođenje računa o vazduhu, vodi i drugim prirodnim resursima, postalo je jedno od važnih pitanja u politici i društvu.
Na buđenje ekološke svijesti čovječanstva su uticali još mnogi događaji, ali ona ni dan-danas nije probuđena, jer svako zagađenje prirodne sredine i prekomjerno globalno zagrijavanje prijete da ugroze život na planeti.
Ovaj dan se obilježava u 175 zemalja svijeta, uz učešće više od 500 miliona ljudi širom planete.
Dan planete Zemlje je prilika da se još jednom podsjetimo na značaj prirode koja nas okružuje, ali i da odnos prema prirodi približimo nepobitnoj činjenici da su naši životi direktno zavisni od nje.
Prema najnovijim upozorenjima naučnika, Zemlji prijeti porast temperature u prosjeku za više od tri stepena Celzijusa (u 20. vijeku je porasla za 0,6 stepeni Celzijusa), sa čime će se ljudska populacija teško izboriti - oko 400 miliona ljudi bi moglo da bude pogođeno glađu, a između 1,3 i tri milijarde bi moglo da se suoči sa problemom nestašice vode.
Uprkos svemu, ekolozi upozoravaju već decenijama da svaki pojedinac može ličnim primjerom da pruži doprinos održivom razvoju planete Zemlje, što postaje zadatak od prvenstvenog značaja jer u svijetu dnevno umre oko 25.000 ljudi, najviše djece, i najviše od gladi.
(Tanjug)