Jevreji slave Pashu, praznik proljeća i spasenja

BEOGRAD, 19. 4. Jevreji u nedjelju proslavljaju Pashu ili Pesah, istorijski praznik u spomen spasenja tog naroda iz egipatskog ropstva.

Taj praznik naziva se još i praznik proleća i praznik beskvasnog hleba. Pasha se obilježava više od tri hiljade godina i smatra se najstarijim praznikom. Slavi se osam dana.

Izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva pod vodjstvom Mojsija i uvodjenje 10 božjih zapovjesti bio je trenutak od kojeg su Jevreji počeli da se pridržavaju moralnih normi, napuštajuci paganski način života.

Četrdesetogodišnje lutanje pustinjom i mukotrpan život uslovili su ujedinjenje plemena po dolasku u Hanan, a kasnije i stvaranje prve države.

Talmud propisuje da se ne smije kuvati ni jesti iz sudova koji se koriste tokom godine. Iako za Pashu mnoge porodice, naročito religiozne, imaju posebno posudje i pribor za jelo, običaj je da se metalno posudje prokuvava, a stakleno posle pranja nekoliko dana drži u hladnoj vodi. U nekim porodicama krečila se cijela kuća uoči praznika.

Atmosfera u porodicama Jevreja uoči Pashe je izuzetna i u Izraelu se pridaje velika pažnja tom prazniku, a pripreme traju više od nedjelju dana.

U Tori, drugoj značajnoj religijskoj knjizi, naglašeno je da se čovjek ne raduje sam, već s porodicom, prijateljima, poslugom i strancima, pa otuda i običaj da porodica nijedan praznik ne slavi sama već uvijek u društvu.

Na svečanoj trpezi se obavezno nalazi živinsko pečenje, voće, salata i macot - beskvasni hleb, ali i gorke trave koje podsjećaju na težak život u egipatskom ropstvu.

(Beta)