Smatraju i da religijske zajednice imaju prostor i druge resurse da slobodno informišu građane o svojim aktivnostima kroz medije čiji su osnivači i postojeći zakonski okvir im daje slobodu na ravnopravan pristup javnim medijima.
Institut za medije Crne Gore ukazuje da su pojedine odrednice nacrta Temeljnog ugovora između Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC), a koje se odnose na prava crkve na informisanje sporne, jer smatraju da nameću dodatne obaveze medijima i iznad su postojeće medijske regulative i Kodeksa novinara/ki Crne Gore.
Nacrtom ugovora u članu 14. je predviđeno da "crkva ima pristup sredstvima javnog informisanja koja su dužna da vjerodostojno, objektivno i bez diskriminacije obavještavaju javnost o stavovima i djelatnostima Crkve".
Prema mišljenju Instituta za medije, ova odrednica je štetna i nepotrebna, jer kako kažu, Vlada ne bi smjela bilo kojem subjektu da obećava i garantuje pristup medijima, niti da ga ograničava, te takav pristup doživljavaju kao pokušaj intervencije u medijske slobode.
Navode i da javni mediji počivaju na načelima autonomnosti, slobode i otvorenosti za različita mišljenja i da su za svoj rad odgovorni samo pred javnošću, a ne pred bilo kojim drugim autoritetom.
"Institut za medije ne spori pravo vjerskim zajednicama na pristup medijima i smatra da građani treba da budu informisani i o društvenom fenomenu kao što je religija, ali ukazuje da poštujući sekularno određenje države i slobodu medija, nije na Vladi i vjerskim zajednicama da dogovaraju način na koji će mediji izvještavati o vjerskim zajednicama i njihovim stavovima", navodi se u njihovom saopštenju.
Takođe, dodaju i da država Zakonom o medijima garantuje prava na slobodno osnivanje medija i slobodan rad medija i da ne vide zašto bi se bilo kom društvenom subjektu garantovala dodatna prava.
"Mediji su obavezni da poštuju Ustav, zakone, Kodeks novinara/ki Crne Gore i međunarodne standarde koji ih obavezuju da profesionalno i etično izvještavaju o temama od javnog značaja, da promovišu načelo jednakosti svih, ali i da problematizuju i kritikuju stavove i pojave koje ugrožavaju prava i slobode drugih ili su u suprotnosti sa sekularnim određenjem države", saopštili su iz Instituta.
Smatraju i da religijske zajednice imaju prostor i druge resurse da slobodno informišu građane o svojim aktivnostima kroz medije čiji su osnivači i postojeći zakonski okvir im daje slobodu na ravnopravan pristup javnim medijima.
Istakli su i da će Institut za medije zajedno sa drugim medijskim organizacijama tražiti od Vlade izmjene spornog člana iz nacrta Temeljnog ugvora u cilju zaštite medijskih sloboda i predloziti rješenje usklađeno sa pozitivnim propisima Crne Gore i međunarodnim standardima u oblasti medija.