Podgorica 23.9. - Nacrt Vladine strategije razvoja energetike do 2025. koju je pripremio tim na čelu sa slovenačkim institutom IREET, je "malo više od liste investicija koje priželjkuju u Vladi", ocjena je konsultanata iz IPA energy, koje je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju (EAR).
Iako priznaju da je Nacrt strategije bolji od drugih dokumenata, konsultanti u obimnom dokumentu primjećuju da on ne ukazuje na poželjne izvore finansiranja gradnje predloženih elektrana. U Nacrtu se, između ostalog, predlaže gradnja četiri hidroelektrane na Morači i jedna na Pivi u cilju smanjenja uvoza energije.
Konsultanti smatraju da bi u dokument trebalo uvrstiti i analizu budućih cijena električne energije i da predloženi plan investicija neće obezbijediti jeftinu energiju potrošačima. Podsjećaju i da nedostaje procjena subvencija za najsiromašnije građane.
U IPA navode i da Nacrt strategije ne pominje buduća ograničenja štetnih emisija iz termoelektrana niti uticaj novih hidroelektrana na životnu sredinu.
U toj kući kažu da Strategija kao Vladin dokument treba da opiše aktivnosti koje Vlada planira da izvede, a ne da objašnjava poteze individualnih subjekata i igrača u energetskom sektoru.
Sumirajući komentare na dokument, za koji su u Vladi najavili da će biti gotov do kraja godine, u IPA ocjenjuju da izabrani scenario "možda nije najbolji za Crnu Goru i da je možda težak za primjenu".
Poseban odjeljak posvećen je najvećem potrošaču energije u Crnoj Gori, Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP), o kojem u Nacrtu strategije nijesu trošili riječi. U IPA, međutim, ne pominju drugog prema veličini potrošača - nikšićku Željezaru.
” Nema prave diskusije o budućnosti KAP-a i njegovom uticaju na buduće potrebe za energijom. Trenutno KAP troši oko 50 odsto energije i svako značajnije smanjenje će znatno uticati na energetski sektor. U najgorem slučaju, ako bi KAP prestao da proizvodi, Crna Gora koja sad uvozi energiju, imala bi višak koji može da izveze.
Kada se tržište otvori 1. januara 2008, KAP će moći da traži energiju u drugim zemljama regiona i to bi moglo da ospori potrebu gradnje novih kapaciteta kako bi se podmirila domaća tražnja”, ukazuju u IPA, što je veoma slično ocjenama iz Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, rađenoj u Land use consultants po narudžbi UNDP-a.
U IPA energy primjećuju da se u Nacrtu strategije ne pominju cjenovni aranžmani KAP-a i EPCG, niti se projektuju buduće cijene koje su ključni faktor za poslovanje fabrike aluminijuma i uopšte konkurentnost industrije.
Iz IPA podsjećaju da je u Zakonu o energetici navedeno da potrošači treba da dobijaju energiju po "fer cijenama", dok se u Nacrtu strategije predlaže niz investicija koje nijesu konzistentne sa najmanjom cijenom koštanja energije.
” Atinskim sporazumom se Vlada obavezala na razvijanje konkurencije, ali u Nacrtu nema pomena o tome ko će investirati u energetski sektor već se može zaključiti da će to biti država, što negativno utiče na konkurenciju. Nacrt ne pominje konkurenciju u oblasti snabdijevanja električnom energijom.
Prema postupcima, pretpostavljamo da Vlada podržava strano vlasništvo u energetskoj infrastrukturi, ali u Nacrtu strategije se ono ne pominje”, navode iz IPA.
(Vijesti)