Osnovni sud u Podgorici, postupajući po odluci sudije Miodraga Pešića, presudio je da je "Daily press" DOO Podgorica obavezan da Ani Đukanović za pretrpljene duševne bolove usljed povrede časti i ugleda isplati iznos od 5.000 eura.
Kako je objavljeno na sajtu Osnovnog suda, iznos će biti isplaćen sa zakonskom zateznom kamatom. "Daily Press -u" je naređeno da objavi pravosnažnu presudu u Nezavisnom dnevniku ''Vijesti'', u prvom sljedećem broju nakon njene pravosnažnosti.
U obrazloženju presude navodi se da "Daily press" objavljivanjem fotografije Ane Đukanović na naslovnoj strani nezavisnog dnevnika "Vijesti" od 4. januara 2012. godine, pored koje je bio naslov "I sestra najvišeg zvaničnika Vlade primila mito", te u istom izdanju na strani četiri pod istim naslovom, u kojem je takođe objavljena fotografija tužilje, nije postupio u dobroj vjeri kako bi pružio tačne i pouzdane informacije u skladu sa novinarskom etikom. Ukazano je na to da član 10 Evropske Konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ne garantuje potpuno neograničenu slobodu izražavanja, čak i kada su u pitanju izvještavanja o sadržajima od ozbiljnog javnog interesa, kao što je u konkretnom slučaju privatizacija Telekoma.
Iz obrazloženja presude dalje proizilazi da su naslovi cijenjeni kao činjenični iskazi, koji su pisani tako da čitalac nije mogao sumnjati u istinitost objavljene informacije - da je tužilja primila mito, jer je "sestra najvišeg zvaničnika Vlade" (predsjednik Vlade - Milo Đukanović) tužilja, čija je fotografija i objavljena. U presudi se ističe da je načinom na koji su objavljivane informacije, kroz naslove praćene fotografijama, te samom sadržinom spornih članaka, "Daily press" aludirao na korumpirano ponašanje Ane Đukanović, stvarajući o njoj sliku osobe koja zaslužuje prezir, nepoštovanje, odnosno osobe koja je nedostojna posla kojim se bavi, usljed čega je došlo do povrede načela proporcionalnosti između ograničenja prava tuženog, sa jedne strane, i zaštite privatnosti, odnosno zaštite ugleda tužilje, sa druge strane.
U presudi se dalje navodi da je nezavisni dnevnik "Vijesti" prilikom objavljivanja spornih informacija mogao da odabere precizniji pristup i da svojim pisanjem doprinese zaštiti prava trećih osoba, a da pri tome ne uskrati pravo javnosti da pravovremeno dobije informacije od javnog interesa. Na to, kako se navodi, ukazuje i Evropski sud za ljudska prava kada govori o značaju načina na koji se predstavlja informacija koja nije dokazana, odnosno o značaju upitnog oblika rečenice.