Premijer je kazao da primjena ovog modela neće podrazumijevati povećanje PDV-a, dok nije direktno odgovorio na pitanje ko je autor „Euro modela“.
Premijer Milojko Spajić saopštio je nakon sastanka sa predstavnicima Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) u Podgorici da su dogovoreni naredni koraci za primjenu „Euro modela“ u Crnoj Gori, ali na pitanja novinara o tome šta konkretno ti koraci podrazumijevaju nije dao precizan odgovor, prenose Vijesti.
Spajić je prošle sedmice predstavio „Euro model“, kojim je predviđeno povećanje minimalnih zarada od Nove godine. Prema tom modelu, zaposleni na radnim mjestima za koja je potrebno osnovno ili niže obrazovanje primali bi minimalno 1.000 eura, zaposleni sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, dok bi minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznosila 1.400 eura. Planirano je i da se penzije od 2027. godine usklađuju četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.
Premijer je kazao da primjena ovog modela neće podrazumijevati povećanje PDV-a, dok nije direktno odgovorio na pitanje ko je autor „Euro modela“.
„Pa, prvo da se zahvalim Uniji poslodavaca na organizaciji jednog ovakvog događaja. Mislim da smo uživali negdje u razmjeni mišljenja direktno sa poslodavcima. Preko tri sata smo bili tu i najbitnije je da smo se dogovorili o sljedećim koracima — kako da se 'Euro model' primijeni u Crnoj Gori. Mislim da je najbitnije razumjeti okolnosti zbog kojih je evropski model donesen. Ulaskom u Evropsku uniju, Crna Gora, pored svih benefita koji su neupitni — dobijaćemo i fiskalnu podršku, imaćemo i mnogo veliko tržište koje se otvara našoj državi, 22 triliona, odnosno 22 hiljade milijardi BDP-a — dobija prostor koji crnogorska privreda može da iskoristi“, kazao je Spajić novinarima nakon sastanka.
Govoreći o mogućim izazovima nakon pristupanja Evropskoj uniji, premijer je ukazao na rizik od odlaska radne snage u zemlje sa većim zaradama.
„Vi znate da su mnoge zemlje koje su ulazile u Evropsku uniju gubile stotine hiljada, milione radnika u pojedinim slučajevima. Najproduktivniji dio stanovništva odlazio je na Zapad zbog većih zarada. I upravo je jedna ovakva mjera tu da bi pomogla privredi, na kraju krajeva; da bi privreda spremna dočekala ulazak u Evropsku uniju, spremno dočekala ulazak na jedinstveno tržište Evropske unije, kada će građani Crne Gore, državljani Crne Gore, moći da biraju gdje će da rade“, rekao je predsjednik Vlade.
Sastanak je održan u okviru proširene sjednice Upravnog odbora UPCG-a, a predstavnici poslodavaca očekivali su dodatna pojašnjenja predloženih mjera, kao i informacije o njihovom mogućem uticaju na poslovanje i ukupnu privredu.
Spajić je ranije danas razgovarao i sa predsjednicima crnogorskih opština, a nakon sastanka je na društvenoj mreži Iks objavio da su Vlada i lokalne samouprave saglasne da povećanje zarada i životnog standarda predstavljaju važan mehanizam za sprečavanje odlaska građana nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, pišu Vijesti.
Iz UPCG-a su ranije saopštili da je najava povećanja minimalnih zarada izazvala veliku pažnju, ali i zabrinutost privrede. Poslodavci su ukazali da nijesu bili konsultovani tokom pripreme novih mjera.
Prema modelu koji je Spajić predstavio 17. septembra, minimalna neto zarada za radna mjesta za koja je potrebno osnovno ili niže obrazovanje iznosila bi 1.000 eura, za srednje obrazovanje 1.250 eura, dok bi za radna mjesta sa visokim obrazovanjem bila 1.400 eura.
Premijer je tada naveo da bi povećanjem zarada bilo obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih, dok je Vlada usvojila set zakonskih rješenja kojima bi se omogućila primjena modela od početka naredne godine.
UPCG je, međutim, saopštila da neće potpisati novi Opšti kolektivni ugovor (OKU) dok se ne razjasne predložene izmjene i njihov uticaj na postojeći sistem zarada.
Zbog toga predstavnici poslodavaca u ponedjeljak nijesu učestvovali na sastanku sa Vladom i sindikatima posvećenom Opštem kolektivnom ugovoru, čije je usaglašavanje već duže vrijeme u zastoju.
Vlada je u međuvremenu prihvatila sindikalni predlog da obračunska vrijednost koeficijenta bude povećana sa 90 na 100 eura. Za primjenu novog Opšteg kolektivnog ugovora, međutim, potrebna je i saglasnost predstavnika poslodavaca.