Inspekcija rada dobila je 69 inicijativa povodom mobinga na radnom mjestu za period od 2013. do decembra, a u oko 50 odsto slučajeva utvrđene su nepravilnosti, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove.
Razvrstavajući po strukturi, 27 inicijativa pokrenule su žene, 22 muškarci, a bilo je i 20 anonimnih prijava.
Nepravilnosti, kako su rekli Pobjedi iz Uprave, odnose se na neodređivanje posrednika za vođenje postupka zaštite od mobinga kod poslodavca ili neobavještavanje zaposlenih o tome što je mobing i kakva je procedura zaštite u takvim slučajevima.
“Ove nepravilnosti otklonjene su po ukazivanju inspektora rada na njih”, rekli su iz Uprave za inspekcijske poslove.
U ostalim slučajevima, kako su dodali iz tog organa, podnosioci inicijativa su upućivani na sudsku ili zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na instituciju zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
“To je učinjeno s obzirom na to da se radilo o žalbi na mobing uz navođenje ponašanja koje može imati obilježja mobinga, ali bez ugroženog ili uskraćenog konkretnog prava iz rada i po osnovu rada”, objasnili su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Oni su naveli i da inspektori rada nijesu ovlašćeni da vode postupak ispitivanja da li u radnjama i ponašanju potencijalnog mobera, koji može biti poslodavac, ali i drugi zaposleni, postoje elementi mobinga.
“To se utvrđuje u postupku kod poslodavca, a potom na sudu ili pred Agencijom, pri čemu inspektor preduzima mjere samo sa ciljem stvaranja zakonskog uslova za vođenje takvog postupka kod poslodavca, u skladu sa Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu”, rekli su iz Uprave.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopšteno je Pobjedi da taj resor samo prati primjenu zakonu, te da je postavljena osoba koja prima i koordinira žalbama za povrede prava na radnom mjestu, ali da od 2012. godine, od kada je Zakon o zabrani zlostavljanja na radu stupio na snagu – nijednu žalbu za mobing nijesu primili.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je od 2012. do 31. jula, kako je saopšteno Pobjedi, imao 42 pritužbe po osnovu mobinga na radnom mjestu.
Najviše ih je, prema njihovim statističkim podacima, bilo 2013. godine – 15, dok ih je 2014. bilo pet, a 2015. godine osam. U 2016. godini bile su tri pritužbe, prošle godine sedam, a ove, do 1. avgusta, četiri.
“Nakon realizovanih ispitnih postupaka, u kojima su pribavljena izjašnjenja poslodavaca i nadležnih inspekcija, nije utvrđeno postojanje mobinga po pritužbama podnijetim po tom osnovu diskriminacije. U većini slučajeva, po zahtjevima za zaštitu prava zaposlenih postupali su poslodavac i/ili nadležna inspekcija. U određenom broju slučajeva nadležna inspekcija utvrdila je brojne nepravilnosti u postupku zapošljavanja i ostvarivanja prava iz rada zaposlenih, pa je naložila otklanjanje tih nepravilnosti i odredila rokove za njihovo otklanjanje”, rekli su iz te institucije.
U određenim predmetima podnosioci pritužbe upućeni su na korišćenje drugih pravnih sredstava – pokretanje sudskog postupka, jer je ocijenjeno da se samo u sudskom postupku može utvrditi relevantno činjenično stanje i donijeti meritorna odluka, radi otklanjanja povrede.
“Jedan broj postupaka okončan je povlačenjem, nakon što su se stranke izjasnile da su postigle sporazum po spornom pitanju”, kazali su iz te institucije.
Iz te institucije se dodaje da su svi podnosioci pritužbi isključivo ukazivali na vertikalni mobing, odnosno kada nadređeni zlostavlja hijerarhijski podređenog na poslu.
Jedan od razloga za relativno mali broj sudskih predmeta u ovoj oblasti, kojih je prema podacima Sudskog savjeta od 2012. bilo svega 30, iz institucije ombudsmana smatraju da bi mogao biti i dosadašnji mali broj presuda kojima je utvrđeno postojanje mobinga.