Nasilje u porodici i nad ženama u Crnoj Gori intenzivno je izraženo i zahtijeva pojačanu i koordiniranu profesionalnu i društvenu brigu, ocijenio je Savjet za građansku kontrolu rada policije.
Savjet je analizirao i razmotrio primjenu Konvencije Savjeta Evrope (SE) o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici takozvanu Istanbulsku konvenciju.
Iz Savjeta su kazali da redovno prikupljaju, analiziraju i javno predstavljaju nacionalnu statistiku nasilja u porodici s posebnim akcentom na nasilje nad ženama.
„Predstavljeni podaci govore da je za Savjet to jedno od ključnih pitanja nacionalne bezbjednosti koje zahtijeva pojačanu i koordiniranu profesionalnu i društvenu brigu“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Savjet prepoznao da je povećana odgovornost policije u zaštiti od nasilja u porodici prioritet ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića.
„Primjedbe na postupanje policije u slučajevima nasilja u porodici su značajno smanjene. Potvrda toga je da, u slučaju Centra bezbjednosti (CB) Podgorica već duži period nema pritužbi na policijski rad", kaže se u saopštenju.
Navodi se da je dijalog realizovan kroz mehanizam “Konferencija slučajeva o zaštiti od nasilja u porodici” rezultirao i kadrovskim promjenama i pojačanim profesionalnim senzibilitetom i da je to neophodno sprovesti i u drugim centrima bezbjednosti.
Savjet je ocijenio da svi relevantni subjekti i društvene strukture u zemlji mogu biti zadovoljni i ponosni na odnos i politiku Vlade kada je riječ o Istanbulskoj konvenciji, bilo da je riječ o stvorenoj (povoljnoj i afirmativnoj) društvenoj klimi, bilo o njenoj primjeni u praksi.
„To je značajna društvena i kohezivna vrijednost koju treba njegovati i dalje razvijati jer je to i garancija da će se osigurati sigurna, kvalitetna i uspješna borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici“, navodi se u saopštenju.
Savjet je preporučio da se u Koordinacioni odbor za sprovođenje, praćenje i procjenu politika i mjera za sprječavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom uključe i predstavnici nevladinih organizacija (NVO) specijalizovanih za zaštitu od nasilja u porodici.
Oni su kazali da je Nuhodžić, zaslužan što je Crna Gora napredovala u borbi protiv nasilja i poštovanju prihvaćenih međunarodnih standarda.
Nuhodžić je formirao Operativni tim za borbu protiv nasilja i nasilja nad ženama u kojem se vodi nacionalni fokusirani dijalog o slučajevima nasilja u porodici, analiziom ali i korigovanjem rada državnih organa, naročito policije.
Savjet je ocijenio da je to bitna karakteristika otvorenosti i odgovornosti crnogorske policije i da je Nuhodžić pokazao i senzibiltet za zbrinjavanje žrtava nasilja i podržao rad specijalizovanih NVO.
Navodi se da je Savjet naročito analizirao crnogorsku praksu u vezi sa članom 16. Konvencije koji određuje programe preventivne intervencije i programe za rad sa učiniocima nasilja.
Dodaje se da je istraživanje koje je sprovedeno u svim CB pokazalo da kod starješina i rukovodilaca postoji visoko razumijevanje problematike nasilja nad ženama i da su iznijeti i brojni korisni predlozi koji fokusiraju prevenciju.
Savjet je prikupio i javno objavio mišljenja i iskustva ministarstava rada i socijalnog staranja, zdravlja i ljudskih i manjinskih prava, a obavljena je i korisna konsultacija sa Odborom za rodnu ravnopravnost Skupštine.
„Potrebno je konkretnije i fleksibilnije tumačti moguće aktivnosti na koje obavezuje član 16. Istanbulske konvencije i u odnosu na postojeću praksu neophodna su unapređenja“, kazali su iz Savjeta.
Navodi se da postojeća rješenja nijesu dovoljna da zaštite žene od svih oblika nasilja i da se spriječi dalje nasilje u porodici niti je dovoljno istaknuta važnost prevencije i obrazovanja učinioca nasilja (u pogledu sprječavanja daljeg nasilja i izmjene obrazaca nasilnog ponašanja).
„Uglavnom se aktuelne aktivnosti svode na zaštitne mjere psihosocijalnoog tretmana nasilnika“, kaže se u saopštenju.
Savjet je preporučio da se uvedu servisi savjetovališta za učinioce nasilja i to kako na obaveznoj, tako i na dobrovoljnoj osnovi.
Navodi se da na to ukazuje policijska i sudska statistika i intenzitet problematike nasilja nad ženama i u porodici.
„Uspostavljanjem savjetovališta razvija se dodatno parterstvo između Vlade i civilnog društva. Značajan dio aktivnosti može biti povjeren specijalizovanim NVO, što su i iskustva zemalja sa demokratskom tradicijom“, kazali su iz Savjeta.