Od ukupnog javnog duga Grčke, koji trenutno iznosi 323 milijarde eura, najveći udio u evropskom dugu imaju zemlje članice eurozone na koje otpada ukupno 60 odsto duga. Na bankomatima više ni po 60 eura.
Prema tabeli grčkih kreditora, koju je sačinio Bi-Bi-Si (BBC), eurozona je kroz Evropski fond za finansijsku stabilnost Grčkoj pozajmila 141,8 milijardi eura i još dodatnih 52,9 milijardi, kroz poseban zajam za Grčku.
Gledano po državama, najveći kreditor je Njemačka, koja je preko evropskog programa pomoći i banaka Grčkoj plasirala ukupno 68,2 milijarde eura, slijedi Francuska s ukupnim iznosom od 43,3 milijarde eura, a na trećem mjestu je Italija sa 38,4 milijarde eura. Iza njih su Međunarodni monetarni fond koji je Grčku kreitirao sa 21,4 milijarde eura i Evropska centralna banka sa 18,1 milijardi eura kredita.
Otpis tih dugovanja, što se donekle očekuje, prve dvije zemlje neće previše da pogodi s obzirom na njihovu snažnu ekonomiju, ali bi zato otpis duga mogao da predstavlja problem za Italiju (38,4 milijarde eura) i Španiju, kojoj Grčka duguje 25 milijardi eura, koje i same imaju probleme sa otplatom dugova, slabim oporavkom privrede i velikom nezaposlenošću.
I manje zemlje bi mogle da budu suočene sa moranjem da otpišu dug Grčkoj, što bi za njih bilo prilično teško s obzirom na odnos duga i njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Slovenija je Grčkoj pozajmila 1,4 milijarde eura što je 3,9 odsto BDP-a, dok je Malta sa pozajmicom od 400 miliona eura dostigla pet odsto svog BDP-a.
Medju državama-povjeriocima sa većim pozajmicama su i Holandija sa 13,4 milijarde eura, SAD 11,3 milijarde, Velika Britanija - 10,8 milijardi, Belgija sa 7,5, Austrija 5,7 i Finska 3,9 milijardi eura.
NA BANKOMATIMA VIŠE NI PO 60 EURA
Kod dužnika je danas, dan nakon referenduma situacija još nejasna. Grci se možda raduju ishodu referenduma na kom su odbacili zahtjeve kreditora ali banke su ostale su zatvorene, a sa bankomata domaći klijenti mogu podići svega po 50 eura dnevno.
Grčke banke, na osnovu ranije odluke, kojom je uvedena kontrola kapitala da bi se zaštitio finansijski sistem od kolapsa, ostaće zatvorene do 7. jula.
Građani Grčke, na osnovu te odluke mogli su do sada da dižu najviše 60 eura, ali je ta svota očigledno smanjenja.
Ispred bankomata u Atini, kako javlja izvještač Tanjuga, ima manjih redova od po pet ljudi, koji podižu novac i koji negoduju zato što im uređaji omogućavaju da podignu svega 50 eura, za 10 manje nego što je najavljivano.
Za sada je nesigurno da li će banke moći tokom ove nedjelje, kako je predviđeno ranijom odlukom, da ponovo za klijente otvore svoja vrata i vrate se normalnom poslovanju.
Krajem prošle nedjelje je ministar državne uprave Grčke izjavio da će banke biti otvorene čim Atina postigne sporazum sa međunarodnim kreditorima. Iz EU poručuju da to neće biti tako brzo.