Crna Gora treba da učini ono što je preostalo i pokaže da je spremna da postane članica NATO-a, kazao je generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg, navodeći da integracija nije lak put i da zahtijeva snažnu posvećenost.
On je podsjetio da su saveznici prošle godine odlučili da otvore intenzivirane i fokusirane razgovore sa Crnom Gorom. „Naši ministri vanjskih poslova će procijeniti napredak u decembru i donijeti odluku da li je postignut dovoljan napredak kako bi Crna Gora dobila poziv da se pridruži Alijansi“.
„Ponavljamo i potvrđujemo da ćemo do kraja godine donijeti odluku na sastanku ministara vanjskih poslova. Sada smo u ključnoj fazi i veoma je važno da Crna Gora učini ono što je potrebno i preostalo da pokaže da je spremna da postane članica Alijanse“, rekao je Stoltenberg.
Kako je kazao, mogu računati na Crnu Goru, da će nastaviti da jača vladavinu prava. „I ohrabrujemo vas da i dalje radite na povećanju podrške javnosti“.
Stoltenberg je poručio da pridruživanje Alijansi donosi dobit i NATO-u i Crnoj Gori, dodajući da je proširenje istorijski uspjeh, koji donosi stabilnost i bezbjednost Evropi.
„Integracija nije lak put, ona zahtijeva snažnu, istinsku posvećenost i zahtijeva istinske promjene, ali se može sprovesti i Crna Gora zaista ostvaruje napredak“, kazao je on.
Stoltenberg je saopštio da je uloga koju Crna Gora igra u regionu važna za NATO.
„Podržavam Crnu Goru na njenom putu ka Alijansi, jer mislim da je to dobro za Crnu Goru, cjelokupnu evroatlantsku zajednicu, ali i stabilnost regiona. Pozdravljam napore i doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti, u regionu koji zahtijeva da se učine veliki napori kako bi osigurali da čitav region prosperira“, naveo je on.
Na pitanje da prokomentariše NATO bombardovanje 1999. godine, s obzirom na to da protivnici ulaska Crne Gore u Alijansu to navode kao najsnažniji argument, Stoltenberg je rekao da je gubitak svih života 1999. godine predstavljao tragediju.
„Duboko žalim zbog svega što se desilo. Želim da izarazim svoje saučešće porodicama i svima onima koji su izgubili svoje voljene 1999. godine“, rekao je on.
Prema riječima Stoltenberga, svrha i cilj NATO vazdužne kampanje je bio takođe da se zaštite civili, a to su, dodao je, i uspjeli.
„Učinili smo svaki moguć napor kako bi spriječili gubitak nevinih života, gubitak civila. Ali, nažalost, u konkretnom slučaju, nijesmo mogli da izbjegnemo to, nastradali su nevini ljudi i zbog toga iskreno žalim. Cilj kampanje je bio da se postignu mir i stabilnost i učinili smo sve što smo mogli da ne stradaju nevini ljudi“, kazao je on.
Upitan da li postoje zemlje članice NATO-a koje u ovom trenutku nijesu saglasne sa tim da Crna Gora dobije poziv ove godine, Stoltenberg je podsjetio da je NATO organizacija zasnovana na konsenzusu, tako da svih 28 članica mora da se saglasi kad donose odluke.
„Na dobrom smo putu, Crna Gora postiže dobre rezultate, tijesno sarađujemo sa Crnom Gorom. Ne bi bilo valjano da sada počnem da spominjem države pojedinačno, jer je važno da se svi saglasimo“, kazao je Stoltenberg, podsjećajući da su se saglasili i o putu koji će se odvijati, a to je nastavak intenziviranog i fokusiranog razgovora sa Crnom Gorom, sprovođenje procjene i odluka do kraja godine.
Đukanović je zahvalio Stoltenbergu na pažnji koju posvećuje Crnoj Gori i njenim evroatlantskim integracijama i evroatlantskoj budućnosti regiona.
„To smatramo jako važnim, ne samo sa stanovišta interesa naše zemlje, stanovišta interesa stabilnosti Zapadnog Balkana, to je važno i sa stanovišta evopske bezbjednosti“, rekao je on.
Đukanović je saopštio da je posjeta bila prilika da analiziraju obavljene zadatke na polovini pređenog puta ove faze integracije koja podrazumijeva intenzivirani i fokusarani dijalog.
„Zajednička ocjena je da je intenzivna diplomatska aktivnost dovela do unaprijeđenja i razumijevanja crnogorskih želja i aspiracija da do kraja godine dobije poziv i da je dovela do boljeg razumijevanja kod značajno šireg kruga zemalja članica, što je posebno ispoljeno prilikom sastanka u Antaliji“, naveo je on.
Prema riječima Đukanovića, zajednička ocjena je i da je primjetan rezultat koji je Crna Gora u međuvremenu ostvarila, posebno u dvije oblasti koje su u Briselu označene kao prioritetne za nastavak reformi – vladavina prava i podrška javnosti.
U međuvremenu su, kako je kazao, implementirani zakoni o obavještajnom sektoru i stvoren prostor za ozbiljno kadrovsko obnavljanje u agencijama koje čine obavještajni sistem Crne Gore.
„Intenzivirali smo saradnju sa zemljama članicama i danas možemo da ponovimo ocjenu iz Brisela da, u dijelu saradnje u oblasti bezbjednosti i obavještajnog rada, nema problema i nerazumijevanja na relaciji Crna Gora – zemlje članice i taj dio struktura NATO-a“, reao je Đukanović.
Kako je kazao, implementacijom zakonskih novina u oblasti vladavine prava preduzete su reforme u skladu sa planovima i obećanjima prema NATO saveznicima. „I reforme u tom sektoru se odvijaju planiranim tempom i danas smo u boljoj situaciji nego prije izvjesnog vremena“.
Đukanović je saopštio da je informisao Stoltenberga o rezultatima istraživanja javnog mnjenja, sprovedenim u međuvremenu, koji, kako je rekao, ukazuju na progres u pogledu podrške javnosti članstvu u NATO-u i prenio optimizam da, zbog ozbiljnog rada na tom planu, sa pravom očekuje da u narednih nekoliko mjeseci dođe do dodatnog unaprijeđenja podrške javnosti.
„I da to bude rezultat koji će nas kvalifikovati za pozitivan epilog na kraju godine i ostvarivanje onog što je crnogorski nacionalni interes, da do kraja ove godine dobijemo poziv za članstvo u Alijansi“, dodao je Đukanović.
On je saopštio da je njegovo očekivanje i uvjerenje da će u anrednoj godini dočekati Stoltenberga kao zemlja koja je dobila poziv i koja je u proceduri ostvarivanja svih pretpostavki za punopravno članstvo.