Policijski službenici prekoračili su ovlašćenja prilikom pretresa ćelija u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, presudio je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, u slučaju Milić/Nikezić protiv Crne Gore.
"Prije svega, neznanje i tvrdoglavost nadležnih dovelo je do pravne blamaže jer svako od 262 hiljada ljudi koji su pogledali snimak koji smo postavili na kanal You tube (www.youtube.com/watch?v=qcdJjed1aAc), imao je priliku da vidi o čemu se radi", naveo je predsjednik GA, Boris Raonić.
On je dodao da je presuda inicirana po tužbi GA koju je sastavila advokatica Azra Jasavić, "i to je prelomna tačka u borbi za društvo bez torture koju smo započeli prije osam godina".
Prema riječima Raonića, u presudi suda iz Strazbura navodi se da je došlo do kršenja člana 3 Konvencije i da je država morala sprovesti temeljnu i nezavisnu istragu.
"Sud u Strazburu ima drugačiju pravnu logiku od Saše Čađenovića, zamjenika Osnovnog državnog tužioca koji je donio Rješenje o odbacivanju krivične prijave zbog krivičnog djela mučenje i zlostavljanje, jer je smatrao da u radnjama službenika ZIKS-a nema bitnih elemenata bića prijavljenog krivičnog djela, niti nekog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti", podsjetio je Raonić.
U presudi suda iz Strazbura navodi se i da odluke državnog tužioca da obustavi krivični postupak nijesu zasnovane na adekvatnoj procjeni svih relevantnih dostupnih činjenica u ovom slučaju, posebno činjenica koje je utvrdio Ombudsman i rezultata disciplinskog postupka.
Sa tim, dodao je on, nijesu saglasne ni crnogorske sudije.
Osnovni sud u Danilovgradu je u dva navrata odbio zahtjev za sprovođenje istrage zbog krivičnog djela zlostavljanje i mučenje i teška tjelesna povreda.
"Toliko o našem tužilaštvu i sudstvu, kao i njihovom senzibilitetu za ljudska prava. Oni i dalje rade u pravosuđu a neki od njih su i napredovali", kazao je Raonić.
Kasnije, podsjetio je on, u postupku pred Sudom za ljudska prava u Strazburu, Vlada je donijela odluku da odbije sugestiju koja je bila da ponudi poravnanje, koje je tada dao pravni zastupnik Crne Gore pred Sudom, sadašnji ministar pravde, Zoran Pažin.
"Objašnjenje je bilo da su sigurni u neuspjeh naše tužbe, koji navodi na zaključak da ni u Vladi nijesu vidjeli elemente koje je Sud neosporno utvrdio. Nadamo se da će ministrovanje Pažina i njegovo iskustvo u ovoj oblasti, promijeniti neke stvari u Crnoj Gori, koje njegovi prethodnici nijesu znali ili imali dovoljno hrabrosti da to urade", poručio je Raonić.
Prema njegovim riječima, iz te presude država bi trebalo da nauči prije svega da pravosudni sistem štiti građane i javni interes, a ne da štiti organe koji sredstva prinude koriste bez ikakve kontrole, ne poštujući nikava pravila.
"Zbog toga, pozivamo nadležne u pravosudnom sistemu da u edukativne programe uvedu praksu Evropskog suda za ljudska prava, a da se za sve one koji nanesu ovakvu štetu, prvenstveno gore navedene, preispita njihov dalji angažman u našem sudstvu i tužilaštvu", kazao je Raonić.
On je pozvao one koji imaju slične probleme da se jave.
"Fraza da je pravda spora ali dostižna, pokazala se i ovaj put tačnom. Obećavamo da nećemo odustati od borbe, ma koliko ona trajala", zaključio je Raonić.