Torta Pavlova je poslastica od bjelanaca umućenih sa šećerom, prelivena šlagom i različitim svježim voćem
Vjeruje se da je prvi put napravljena u čast ruske balerine Ane Pavlove, tokom '20. godina prošlog vijeka.
Ana Pavlova, slavna ruska balerina, rođena je u Petrogradu 1881, a umrla 1931. godine u Hagu. Školu klasičnog baleta završila je u Carskoj baletskoj školi u rodnom gradu. Kao najobdarenija, odmah je dobila angažman u Marijinskom pozorištu. Postala je primabalerina 1906. godine. Već na početku karijere igrala je velike uloge, a posebno su upamćene one u kojima joj je partner bio slavni Vaclav Nižinski.
Ana se 1909. godine u Parizu pridružila čuvenoj baletskoj trupi Ballets Russes Sergeja Djagiljeva. Dvije godine kasnije osnovala je u Londonu trupu s kojom je gostovala po cijelom svijetu, piše "Zabavnik".
Pobornica čistog akademskog stila, Ana Pavlova nije imala razumijevanja za moderno. Na njenom repertoaru nalazila su se isključivo klasična baletska djela, kao i tačke na muziku klasičnih kompozitora, prije svega Frederika Šopena.
Svojom ljepotom i produhovljenom igrom i lakoćom pokreta stvarala je atmosferu blisku nestvarnom, ističu i danas istoričari baleta. Bila je slavljena u cijelom svijetu, što se još za njenog života graničilo s legendom.
Torta Pavlova je poslastica od bjelanaca umućenih sa šećerom, prelivena šlagom i različitim svežim voćem. Budući da se kora od bjelanaca peče, spolja je korica hrskava, a unutrašnjost je meka. Vjeruje se da je poslastica napravljena u čast ruske umjetnice kad je tokom '20. godina prošlog vijeka boravila u Australiji i na Novom Zelandu.
Zanimljivo je da se Australija i Novi Zeland već gotovo sto godina "bore" oko prevlasti nad ovom poslasticom. I jedni i drugi bi da prigrabe "autorska prava". Čini se, ipak, da je veća vjerovatnoća da je torta Pavlova prvi put napravljena na Novom Zelandu.
Kit Moni, jedan odd biografa čuvene balerine, napisao je da je glavni kuvar hotela u Velingtonu, na Novom Zelandu, prvi put napravio ovu tortu kada se balerina 1926. godine tu obrijela za vrijeme turneje.
Profesorka Helen Lič, kulinarski antropolog sa Novog Zelanda, uspjela je da sakupi čak 667 manje-više sličnih recepata torte Pavlova. U knjizi "Priča o Pavlovoj: parče novozelandske kulinarske istorije", tvrdi da australijski recept potiče iz 1935, a novozelandski iz 1929. godine. Bilo kako bilo, ova psolastica omiljena je širom svijeta. Evo recepta, isprobajte:
Sastojci:
pet bjelanaca
250 grama šećera
250 mililitara slatke pavlake (ili više, ako želite da torta ima više fila)
jedna kašika šećera
oko 250 grama jagoda (ili više, ako želite da torta bude 'svjeežija')
Priprema:
Bjelanca mutiti dok ne postanu pjenasta, pa pažljivo kašikom dodavati šećer i mutiti dok se ne dobije čvrst i gust šne a kristali šećera nestanu. Na dno dubljeg okruglog pleha prečnika dvadesetak centimetara staviti papir za pečenje, pa rasporediti šne.
Peći u rerni na 150 oko 75 minuta, ili dok se kora spolja skroz ne osuši. Ako kora spolja popuca, još bolje, pošto to znači da je kora uspjela, jer ta spoljna površina i treba da bude krta i krckava.
Kad se kora ispeče, ostaviti je u otvorenoj rerni još petnaestak minuta. Zatim izvaditi pleh i ostaviti koru da se skroz ohladi.
Ohlađenu koru pažljivo prenesite na tacnu, preko rasporedite umućenu slatku pavlaku u koju ste dodali kašiku šećera, a zatim odozgo poređajte jagode. Služite rashlađeno.
Za one koji ne vole jagode (ako uopšte ima takvih) i one koji su nesrećnim sticajem okolnosti alergični na jagode: u obzir dolazi i bilo koje drugo kisjelkasto voće - kivi, maline, borovnice...
Uživajte.
(MONDO)