VASINGTON, 4. 4. - Americki Kongres - Predstavnicki dom i Senat, obiljezio je 40. godina od ubistva borca za gradjanska prava u SAD Martina Lutera Kinga, koji ubijen 4. aprila 1968. u Memfisu.
"Zbog vodjstva tog covjeka, izasli smo iz straha i postali spremni da stavimo svoja tijela u prve borbene redove", rekao je Kingov prijatelj u borbi za gradjanaska prava 1960-tih godina Dzon Luis.
Na ceremoniji su govorili i predsjednica Predstavnickog doma Kogresa Nensi Pelozi, kao i visoki predstavnici oba doma Kongresa, Dzon Bener, Mic Mekonel i Hari
Rajd.
Ceremonija u Kongresu odrzana je u vrijeme kada je javno mnjenje u SAD podijeljeno po pitanju rasa i medjurasnim odnosima.
Prema posljednjoj anketi americkih medija, 55 odsto ispitanika misli da su odnosi medju rasama u zemlji u sustini dobri. Ukupno 57 odsto bijelaca ima takvo misljenje, a crnaca 42 odsto.
U drugoj anketi samo je jedna trecina ispitanih bijelaca i crnaca rekla da je Kingov cuveni govor "Sanjam" ispunjen i da je taj govor uticao na njihove zivote.
Vecina ispitanih bijelaca i crnaca je reklo da su SAD spremne da imaju crnca za predsjednika.
King, rodjen 1929. godine, bio je baptisticki svestenik i borac za gradanska prava. On je i u borbi za ravnopravnost Afroamerikanaca u SAD koristio metode nenasilja i gradjanske neposlusnosti.
Ubijen je pred pocetak promocije "Kampanje siromasnih", koju je pokrenuo pocetkom 1968. godine. Iste godine, ubijen je i predsjednicki kandidat Robert Kenedi, brat takodje ubijenog americkog predsjednika Dzona Kenedija.
King je dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. godine.
Kinga je posthumno, 1977. godine, odlikovao predsjednik Dzimi Karter Predsjednickom medaljom slobode. Od 1986. godine se u SAD obiljezava dan njemu posvecen, a 2004. godine mu je posthumno dodijeljena kongresna Zlatna medalja.
(Beta-AP)
Komentari
0
Komentar je uspješno poslat.
Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.
Slanje komentara nije uspjelo.
Nevalidna CAPTCHA