Amerika će podržati napore za reformama širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, kao i "tranzicije ka demokratiji", izjavio predsjednik SAD Barak Obama
Obama se osvrnuo na nedavne narodne ustanke u Egiptu, Tunisu, Libiji, Siriji i drugim djelovima: "Događaji od posljednjih šest mjeseci pokazuju da strategije pritisaka i diverzije više ne djeluju. Ljudi u djelovima ovog regiona preuzeli su kontrolu nad svojom sudbinom".
On je, takođe, naglasio da je za promene potrebno vrijeme.
"Biće potrebne godine prije nego što se ova priča završi. Postoji produbljujuća spirala podjela između SAD i arapskog svijeta, koju treba preokrenuti", rekao je Obama.
On je optužio Iran da je dvoličan, jer je javno podržavao proteste u djelovima arapskog svijeta, dok je, s druge strane, žestoko gušio proteste u svojoj zemlji.
Obama nije naveliko govorio o određenim predlozima. On je najavio opraštanje duga Egiptu od milijardu dolara, kao i milijardu dolara garancije zajma.
Takođe je najavio uspostavljanje sveobuhvatne trgovine i inicijative za investiciona partnerstva na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.
"Ako izuzmemo izvoz nafte, ova regija sa preko 400 miliona stanovnika ima otprilike isti izvoz kao Švajcarska. SAD će raditi zajedno sa Evropskom Unijom kako bi se olakšala trgovina u regionu", rekao je on.
Osvrćući se na situaciju u Libiji, američki predsjednik je rekao da, kako SAD ne mogu vojno intervenisati na svakom mjestu, one moraju djelovati u Libiji kako bi se spriječio mogući masakr.
"Sada vrijeme radi protiv Gadafija", rekao je Obama. "Kada Gadafi ode s vlasti, decenije provokacija će se završiti, i počeće demokratska tranzicija".
Što se tiče izraelsko-palestinskog sukoba, Obama je ocijenio da bi granice Izraela i Palestine trebalo da se zasnivaju na linijama razgraničenja iz 1967. godine uz obostrano dogovorenu razmjenu.
Rekavši da će SAD ostati u čvrstim prijateljskim odnosima sa Izraelom, čiji je glavni cilj bezbjednost zemlje, Obama je upozorio da će tehnologija otežati namjeru Izraela da se odbrani i da će okupacija morati da prestane kako bi se "san o jevrejskoj demokratskoj državi" mogao ostvariti.
"Palestinski narod mora imati pravo da upravlja sam sobom, i da dostigne svoj potencijal, u suvjerenoj i susjednoj državi", rekao je Obama.
Bijela kuća nije bila toliko govorljiva kada je riječ o saveznicima poput Bahreina, male države u Persijskom zalivu u kojoj se nalazi Peta američka mornarička flota.
Obama je, ipak, rekao da je Bahrein legitimno zainteresovan za vladavinu prava, ali da masovna hapšenja i upotreba brutalne sile ne mogu biti dozvoljeni.
"Legitimni demonstranti koji traže demokratiju ne mogu se zatvarati", rekao je Obama, dodajući da je neophodan dijalog.
Obamino obraćanje desilo se u nedjelji u kojoj se Bijela kuća fokusira na pitanja vezana za Bliski istok.
U međuvremenu, Izrael je odbacio poziv američkog predsjednika za mirovni sporazum, zasnovan na granicama iz 1967, dok su Palestinci rekli da će njihovo rukovodstvo održati sastanak na kome će tema biti današnji Obamin govor o politici na Bliskom istoku.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu, koji u Vašington treba da doputuje nekoliko sati poslije Obaminog govora, odmah je zatražio od Bijele kuće garancije da Izrael neće morati da se vrati na granice iz 1967.
Netanijahu je pozvao Obamu da podrži obećanja koja je 2004. Izraelu dao tadašnji predsjednik SAD Džordž Buš, koji je rekao da nove realnosti na terenu znače da je pun povratak na granice iz 1967. nerealan.
"Između ostalog, ta obećanja se odnose na to da Izrael ne treba da se povuče na linije iz 1967. koje su podjednako nebranjive i koje će veće izraelske centre u Džudeji i Samari (Zapadna Obala) ostaviti izvan ovih linija", dodaje se u saopštenju.
Netanijahu treba da se sastane danas sa Obamom i obratiće se na zajedničkoj sednici američkog Kongresa naredne sedmice.
Na Zapadnoj Obali, palestinsko rukovodstvo je reagovalo oprezno, ističući da će prije komentara proučiti Obamin govor.
(agencije/MONDO)