Iako je situacija poslije eksplozije u japanskoj nuklearnoj elektrani "Fukušima 1" i dalje alarmantna, stručnjaci smatraju da ona ne može dostići razmjere "Černobilja".
Ruski akademik Jevgenij Velikov, predsjednik instituta "Kurčatov", rekao je agenciji Itar-Tas da nema bojazni od incidenta kakav je bio onaj u Černobilju, "jer u japanskom postrojenju nema grafitnog materijala koji bi mogao da gori".
Akademik Velikov je kazao da su, koliko zna, svi reaktori u postrojenju nuklearne elektrane "Fukušima 1" japanske proizvodnje, sa sistemom hlađenja vodom.
Velikov je dodao da ne želi da daje dodatne komentare o ovom slučaju, jer nema dovoljno podataka, navodeći da japanska strana još nije kontaktirala s Rusijom u vezi sa ovom situacijom.
Zamjenik direktora ovog ruskog instituta Jaroslav Štrombah je ocijenio da se eksplozija u nukleaunoj elektrani u Japanu dogodila zbog pregrijevanja reaktora usljed nestanka struje, zbog kojeg je nivo vode u rashladnom sistemu opao.
On je dodao da ne očekuje veće ispuštanje radioaktivnih supstanci iz reaktora, kao i da je uvjeren da će japanska vlada riješiti taj problem.
Sa umirivanjima japanskih vlasti i svjetskih stručnjaka ne slažu se pojednie ekološke grupe. Njemačka opozicija i ekološke grupe su danas zatražile odustajanje od nuklearne energije, dok jača strahovanje poslije jutrošnje eksplozije u jednoj japanskoj nuklearnoj centrali.
Desetine hiljada ljudi formirale su danas lanac na jugozapadu Njemačke, od jedne od najstarijih njemačkih nuklearnih centrala Nekarvsthajm, i Štutgarta, glavnog grada Baden-Virtemberga, gdje su za dvije nedjelje izbori rizični za kancelarku Njemačke Angelu Merkel.
U današnjem protestu sa zahtjevom za zatvaranje centrale je učestvovalo 60.000 ljudi, izjavio je portparol organizatra Johen Štaj.
Poslije različitih medijskih izveštaja o vrsti i mjestu incidenta u japanskom nuklearnom kompleksu, vlada te države je potvrdila da je u nuklearki Tokijske kompanije za električnu energiju ođeknula eksplozija.
Saopšteno je i da su povrijeđena četiri radnika i da je došlo do curenja radioaktivnog materijala, ali da nije oštećen čelični kontejner u kojem se nalazi reaktor.
Prema izvještajima agencija, nivo radijacije izmjerene oko pogona u kojem se dogodila eksplozija i nad kojim se vidio gust dim i plamen, bio je 20 puta viši od normalnog.
Inače, nuklearna nesreća u centrali "Fukušima 1" svrstana je na nivo 4 međunarodne skale za procjenu nuklearnih i radioloških nesreća (INES), objavila je japanska Agencija za nuklearnu i industrijsku bezbjednost.
Značaj problema nastalih na mjestu upotrebe nuklearne energije se ocjenjuje pomoću te skale od nivoa 0 koji znači da nema anomalija, do nivoa 7 što je najveća nuklearna nesreća.
Nivoom 4 se opisuje nesreća od koje nema značajnog rizika na licu mjesta, piše u dokumentima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Termin anomalija se koristi za stepen 1, a termin incident za nivoe 2 i 3.
Nesreća nuklerane centrale na ostrvu Tri milje u SAD, 1979. godine kada je jezgro počelo da se topi, klasifikovana je kao 5 stepen na međunarodnoj skali.
Havarija sovjetske centrale u Černobilu 1986. godine, od koje je poginulo ili umrlo oko 25.000 ljudi i koja je kontaminirala tri četvrtine Evrope, klasifikovana je kao najteža - kao nesreća najvišeg, 7. stepena te skale.
(agencije/MONDO)