Berlin: Povratak Karla Marksa

BERLIN, 16. 3. - U Njemačkoj i širom svijeta primjetno je povećano zanimanje za djelo Karla Marksa (Marx), posebno medju mladim ljudima, mada to još ne znači da je riječ o preporodu ideja ovog filozofa.

Ovu ocjenu je povodom 125. godišnjice Marksove smrti dala profesorka Beatris Buvije (Beatrix Bouvier), direktorka Muzeja Karl Marks u njegovom rodnom gradu Triru i rukovodilac Studijskog centra Karl Marks Fondacije Fridrih Ebert.

Uzrok novog zanimanja za Marksa Buvije nalazi u tome što ljudi njegove ideje povezuju sa zamislima o socijalnoj pravdi.
"Razlog su svakako stalno nove vijesti o velikim firmama koje prave ogromne profite i otpuštaju radnike. To kod ljudi izaziva nemoć. Kad se vidi nepravda, poteže se opet Marks," izjavila je ona aneciji DPA.

Mnogi njemački analiticari ocjenjuju da je Marks, kao rijetko koji drugi Nemac, obilježio svjetska kretanja. Marksovo učenje fasciniralo je generacije intelektualaca i umetnika i uticalo na njihovo stvaralaštvo.

Njegove ideje su posredno i podijelile svijet na dva sistema - kapitalistički i socijalistički - čime je obilježena istorija 20. vijeka.

I danas, kada se ova podjela izgubila, ima mnogo onih koji Marksove ekonomske analize smatraju primjenjivim. Sin jevrejskog advokata iz Trira je naime još prije skoro jednog i po vijeka pisao o "globalizovanom kapitalizmu."

U prošlom vijeku su ljudi manje marili za Marksove ekonomske analize. Fascinirala ih je utopija besklasnog društva i socijalne pravde.

Socijalistički pokreti su proglašavali Marksa svojim ideologom i tumačili njegove ideje onako kako je njima i njihovim kominističkim partijama odgovaralo - od Rusije do afričkih zemalja, od Južne Amerike preko Jugoslavije do Kine i Vijetnama.

Prije samo dvadesetak godina skoro polovina svjetskog stanovništva živjela u državama čije su se vlasti smatrale marksističkim. Izraz "marksizam" potekao je od Marksovih anarhističkih protivnika okupljenih oko Mihaila Bakunjina. Sam Marks je tvrdio da nije
"marksista."

Poslije raspada Sovjetskog Saveza i sloma socijalističkih režima na istoku Evrope ostali su i milioni žrtava, prije svega staljinističkog terora, ali i strahovlada drugih socijalističkih diktatora.

Nestao je i "monopol" socijalističkih država da tumače Marksove ideje. Profesorka Buvije na pitanje šta je ostalo od Marksovog učenja ističe da je on "promijenio svijet, bez obzira da li je zlupotrebljavan ili ne."

"Makrs je prije svega bio odličan analitičar i instrumenti njegove analize i dalje su važeći."

"Marks nije imao ideju o tome kako društvo treba da izgleda. Tak kasnije su sa njegovim učenjem razvijeni sistemi koji su omogućili zloupotrebe," smatra njemačka naučnica.

"Kapital je nagomilao stanovništvo, centralizovao sredstva za proizvodnju i vlasništvo koncentrisao u malobrojnim rukama. Radnici koji moraju da se prodaju na komad postali su roba kao i svaka druga, izloženi svim obrtima konkurencije i nestabilnostima tržišta."

Ovaj dio iz Marksovog "Komunističkog manifesta" napisanog 1848. goodne je u dnevniku "Tagešspigel" (Tagešpiegel) povodom 125. godišnjice Marksove smrti citirao jedan od najuglednijih njemačkih konzervativnih političara, nekadašnji generalni sekretar
Hrišćansko-demokratke unije (CDU), Hajner Gajsler.

"Za razliku od vremena kada je napisan Komunistički manifest, danas nema političke sile koja bi se pobrinula za red u svetskoj privredi i ifinansijama. Ako se zapadni državnici konačno ne probude, još će se ostvariti Marksova proročanstva o slomu kapitalizma," kaže Gajsler.

(Snežana Bogavac, Beta)