Vašington: Rat od 12 milijardi dolara mjesečno

VAŠINGTON, 16. 3. - Potoci krvi u Iraku možda presušuju ali su tokovi novca sve veći, pokazuju najnovije analize u kojima se navodi da će u 2008, šestoj ratnoj godini, sukob u Iraku koštati oko 12 milijardi dolara mjesečno.

Troškovi rata biće ove godine tri puta veći nego na njegovom početku, kaže se u izvještaju dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Džozefa Stiglica (Joseph E. Stiglitz) i Linde Bilmes.

Poslije 2008. godine ratovi u Iraku i Avganistanu koštaće budžet SAD, uključujuću dugoročnu okupaciju, izmedju 1.700 i 2.700 milijardi dolara, možda i više, do 2017. godine.

Samo kamate na novac za te troškova dostići će 816 milijardi dolara, i to u najboljem slučaju, navodi AP ekspertske prognoze.

I budžetska služba američkog Kongresa objavila je procjenu, ali nižu. Oni ukupne troškove do 2017. godine predvidjaju na 1.200 do 1.700 milijardi dolara za oba rata, pri čemu irački zahvata dvije trećine.

Prognoze se prilično razlikuju, zavisno od faktora na koje se računa. Medjutim, bez obzira na sve, sume će biti ogromne, kažu revizori vladine službe za računovodstvo u izvještaju Kongresu.

Očekivani troškovi ne uključuju cijenu ratova u drugim djelovima svijeta.

Samo u Iraku invazija iz 2003. godine, sa razornim bombardovanjima, nanijela je veliku štetu elektromreži, naftnoj industriji, fabrikama, bolnicama, školama i drugim objektima.

"Ekonomsku štetu rata u Iraku niko ne pokušava da izračuna," kaže predstavnik Medjunarodnog monetarnog fonda Nils Boneman (Niels Buenemann) koji prati iračke statistike.

Boneman ističe da su milioni Iračana ostali bez posla dok su stotine hiljada profesionalaca, menadžera i drugih obrazovanih ljudi iz srednje klase napustili zemlju.

U knjizi "Rat od tri hiljade milijardi dolara," Stiglic, sa Univerziteta Kolumbija, i Bilmes, sa Harvarda, navode i da će dva rata opteretiti budžet SAD 845 milijardi dolara do kraja ove fiskalne godine (30. septembra), prema sumi koju je tražila Bušova vlada.

Suma ne uključuje samo cijenu vojnih operacija, već i ambasada, rekonstrukcije i drugih sa ratom povezanih troškova, ali i daleko nadmašuje 670 milijardi dolara iz 2007. godine, kolika je bila i cijena dvanaestogodišnjeg rata u Vijetnamu.

Ovogodišnji ratni budžet biće 155 odsto veći od onog iz 2004. Razlozi su brojni: od slanja dodatnih američkih jedinica u Irak, preko viših troškova za naftu, do cijene popravke i zamjene oštećene ili uništene vojne opreme.

Tako je tokom protelih godinu dana samo za oklopna kola koja štite vojsku od bombi na putevima plaćeno gotovo 17 milijardi dolara.

Istovremeno i američki zvaničnici i Stiglic i Blimes navode po dva moguća scenarija smanjenja američkih snaga u Iraku i Avganistanu.

Prema jednom, sve će ići brzo i u velikim brojevima - na 30.000 ljudi do kraja 2009. prema zvaničnicima i 55.000 do 2012. prema Stiglicu.

Troškove za liječenje ratnih veterana službenici vlade procjenjuju na 9 do 13 milijardi dolara do 2017, dok Stiglic i Bilmes tvrde da će biti 422 do 717 milijardi jer u obzir uzimaju troškove za liječenje vojnika do kraja života.

Ako se u obzir uzmu svi ekonomski i socijalni troškovi, račun za ratove popeće se do 2017. godine na pet hiljada milijardi dolara.

Republikanac Džim Sakston ocijenio je Stiglicove projekcije kao suviše neprecizne i naglasio da bi brzo povlačenje SAD iz sukoba moglo da vodi gradjanskom ratu i iranskoj dominaciji u Iraku, što bi značilo i nove enormne troškove za SAD koje niko ne može da izračuna.

(Beta-servis članaka)