bezbjednost (ESISC) u Briselu.
U analizi se dodaje da je samoproglašenje nezavisnosti Kosova problematično u pogledu medjunarodnih načela i bremenito posledicama za odnose u trouglu Rusija-SAD-Evropska unija.
Naglašava se da se "ova pitanja otvaraju u već teškoj atmosferi odnosa zapadnih zemalja i Rusije, uz očigledno ponovnu pojavu fronta već sahranjenog hladnog rata".
"Sa strogo pravnog stanovišta, povijest nezavisnosti Kosova je počela kršenjem medjunarodnih pravila kada je riječ o zabrani primjene sile", navodi briselski institut.
U analizi se dodaje da je "više nego očigledno da su razni učesnici rata za Kosovo koristili iz medjunarodnog prava ono što su htjeli po svom nahodjenju".
"To je bila potreba više sile, ističu u zapadnim prestonicama, gde tiho kažu da je Srbija, na kraju krajeva, izgubila taj rat i da svaki poraz ima svoju cijenu", navodi ESISC.
U izvještaju se ocenjuje da je "sve to tačno", ali da se "ne može nekažnjeno kršiti medjunarodno pravo u jednom svijetu koji toliko ima potrebe za tim pravom".
"Istina je i to", napominje briselski institut, "da su 2005. šefovi 150 država na svjetskom skupu UN usvojili koncept 'Prava zaštite (The Responsibility to Protect concept-R2P)... koncept kojim se ozvaničuje obaveza medjunarodne zajednice da interveniše, po potrebi i silom, kada je neka zemlja nesposobna, ili odbija da zaštiti svoje stanovništvo i kada su počinjeni zločini protiv čovječnosti".
U izvještaju se dodaje da je, medjutim, "prva bočna šteta tog sukoba (oko Kosova) medjunarodno pravo".
"Nezavisnost Kosova baca pod noge medjunarodno pravo koje jamči svakoj državi članici UN, u ovom slučaju Srbiji, poštovanje njenih granica i njenog teritorijalnog integriteta", naglašava se se u analizi briselskog institute ESISC, čiji je direktor poznati
francuski stručnjak za strateška pitanja i terorizam Klod Monike.
"U bivšoj jugoslovenskoj federaciji, Kosovo nije bilo konstitutivna republika, kakva je imala pravo da izadje iz sastava federacije. Ta pokrajina je bila sastavni deo Republike Srbije i njeno otcjepljenje je, u tom pogledu, nezakonito", dodaje se u analizi.
Briselski institut stavlja do znanja da je "ovo drugo kršenje prava, daleko od toga da poništi posledice onog prvog (u medjunarodnoj ravni)", već ih samo produbljuje.
(Beta)