Od kraja maja u opticaju su dve nove novčanice od 100 i 200 eura. Izrađene su kvalitetnije, kažu u Evropskoj centralnoj banci, i drugačije izgledaju.
Serija je nazvana "Evropa", a na vodenom žigu je lik feničanske princeze – Zevsove prijateljice po kojoj je Stari kontinent dobio ime.
Specijalista za utvrđivanje autentičnosti novca u Sektoru za poslove sa gotovinom Narodne banke Nikola Tanasijević je gostujući na RTS-u objasnio razlike između novih, starih i falsifikovanih novčanica od 100 i 200 eura.
Evropska centralna banka je 28. maja izdala novčanice od 100 i 200 eura.
"To su novčanice iz serije B koje su najzaštićenije do sada. Na njima se nalazi jedan od navećih tehničkih dostignuća u zaštiti od falsifikovanja, a to je simbol eura, koji se nalazi u gornjem dijelu holograma. On se kreće i stvara krug oko nominalne oznake", objašnjava Tanasijević.
Novčanice su štampane na izuzetno kvalitetnom papiru čiji su sastav 100 posto pamučna vlakna uz dodatak ostalih agenasa koji tom papiru daju potrebnu čvrstinu, elastičnost, otpornost na habanje, savijanje, gužvanje i cijepanje. Taj papir takođe ima i karakterističan rezak zvuk, dodaje Tanasijević.
U masi papira nalaze se elementi zaštite – vodeni žig, zaštitna nit i končići koji pod UV svetlom luminiciraju različitim bojama.
Falsifikati se, sa sa druge strane, najčešće izrađuju na običnom komercijalnom papiru i nemaju elemente zaštite u masi papira, već se naknadno emituju sa lica ili naličja.
"Za građane je važno da prvim kontaktom sa novčanicom provjere upravo kvalitet papira i štampe. Kvalitet štampe može se provjeriti blagim dodirom, prelazom jagodica prsta preko detalja koji su štampani tehnikom duboke štampe. To je uvijek centralni motiv na licu novčanice, uvećana nominalna oznaka, skraćenica za Evropsku centralnu banku (ECB) i oznaka za slijepe i slabovide", navodi Tanasijević.
Ukazuje da je najveći problem licima koja se bave kriminalnim aktivnostima da dođu u posjed kvalitetnog, zaštićenog papira jer se takav papir, baš kao i novac, čuva i zaštićuje.
"Papir koji se koristi pri falsifikovanju nije konstantne debljine, čvrstoće, elastičnosti. posle nekoliko savijanja one se krzaju, cijepaju, boja se ljušti, dok je papir originalnih novčanica zaštićen i trpi i preko 2.000 obostranih savijanja na istom mjestu, bez vidljivog oštećenja", rekao je Tanasijević.
Stare novčanice i dalje vrijede i nije potrebno da se mijenjaju. Takođe, novčanica od 500 eura se više ne štampa, ali je i dalje u upotrebi.