U skladu sa odlukom vlade, formalno priznanje nezavisnosti i izrazavanje spremnosti na uspostavljanje diplomatskih odnosa uslijedice u pismu koje ce predsjednik njemacke Horst Keler uputiti predsjedniku Kosova Fatmiru Sejdijuu.
Sef njemacke diplomatije Frank-Valter Stajnmajer je vec u
ponedeljak uvece najavio da ce Njemacka "kao i vecina drugih zemalja Evropske unije, priznati za principe pravne drzave opredijeljeno, multietnicko i demokratsko Kosovo".
Buducnost Kosova poslije proglasnja nezavisnosti 17. februara bice i tema rasprave u Bundestagu u kojoj ce govoriti i Stajnmajer.
Vladina dosadasnja politika prema Kosovu ima u saveznom parlamentu siroku podrsku. Proglasnju nezavisnosti Kosova protivili su se samo
malobrojni poslanici vladajuce konzervativno-socijaldemokratske koalicije, a i to pretezno oni manje uticajni i prilicno tiho.
Vodeci vladini predstavnici ponavljaju pak uglavnom dva stava. Prvo, da je Kosovo jedinstven slucaj u medjunarodnopravnoj praksi i da ga zato ne treba uporedjivati sa drugim pokretima za nezavisnost u svijetu.
Pored toga njemacka vlada je uvjerena, kako je u vise navrata rekao i Stajnmajer, da istorija ne moze da se zaustavi i da se sa nezavisnoscu Kosova rjesava poslednje pitanje koje je na Balkanu ostalo otvoreno poslije raspada Jugoslavije.
Priznanju Kosova ostro se protivi samo opoziciona Ljevica smatrajuci da se time krsi medjunarodno pravo i svjetski poredak suverenih drzava koje su uspostavile UN, te da se otvaraju vrata za jacanje drugih separatistickih pokreta u svijetu.
(Beta)