Odluka će stupiti na snagu kada predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu primi pismo o priznanju koje će mu uputiti francuski predsjednik Nikola Sarkozi, dodao je Kušner.
Španija i Kipar blokiraju usvajanje zajedničke platforme Evropske unije kojom bi bila "primljena k znanju" nezavisnost Kosova, prenijeli su Tanjugu diplomatski izvori na sastanku Savjeta ministara EU na kojem traje višesatna, oštra debata o tekstu zaključaka.
Kipar se protivi svakoj platformi ili zaključcima EU koji bi otvorili, makar na posredan način, vrata priznavanju otcjepljenja od Kosova, dok s druge strane, Španija predložila Savjetu ministara svoj nacrt predloga zaključaka EU, koji se razlikuje od predloga koji je predložilo slovenačko predsjedništvo. Dopisnik Tanjuga u Briselu je imao uvid o oba nacrta predloga zaključaka.
U predlogu predsjedništva EU stoji da "u sklopu razvoja događaja, Savjet primjećuje da države članice mogu da odluče, u skladu s nacionalnom praksom i pravnim normama, o tome da ostvare odnose s Kosovom kao nezavisnom državom pod međunarodnom upravom".
S druge strane, u španskom nacrtu se ističe da: "Savjet primjećuje da će države članice odlučiti, u skladu s nacionalnom praksom i međunarodnim pravom, o svojim odnosima s Kosovom".
Ključna razlika između dva teksta nalazi se u tome što se u slovenačkom tekstu ne spominje međunarodno pravo, ali se spominje mogućnost ostvarivanja odnosa s "nezavisnom državom" Kosovo.
Španski tekst, međutim, ne spominje uspostavljanje odnosa s "nezavisnom državom" i naglašava da bi odnosi s Kosovom trebalo da budu usaglašeni s međunarodnim pravom.
Šef španske diplomatije Migel Anhel Moratinos je uoči zasijedanja Savjeta EU
Briselu naglasio da "španska vlada neće priznati jednostrani čin" parlamenta u Prištini zato što Madrid "smatra da time nije poštovano međunarodno pravo".
Rupel je izjavio da "očekuje da će mnogo zemalja članica EU priznati nezavisnost" Kosova, uz napomenu da je to stvar svake od 27 članica Unije ponaosob.
"Priznavanje je riječ koju ćemo možda moći da izgovorimo popodne između pet i šest časova", ocijenio je luksemburški ministar Žan Aselborn.
Francuski ministar inostranih poslova Bernar Kušner je nastojao da umanji značaj razlika među evropskom dvadesetsedmoricom. Kušner je naglasio da "to što ima različitih stavova, što se zemlje suočavaju s veoma opipljivim teškoćama na svojoj teritoriji, ne znači da nema jedinstva": "Svako je slobodan da se opredjeli za ono što hoće."
Zasad, prema Betinim izvorima zasedanja, ništa ne govori da bi šest zemalja koje se protive jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova - Kipar, Španija, Grčka, Bugarska, Rumunija i Slovačka, mogle promijeniti svoje stavove.
U deklaraciji koju pripremaju ministri EU bi trebalo da ponovo istaknu da su "vrata Evrope otvorena za Srbiju, isto kao i za Kosovo". Zemlje EU žele da budu "prijatelji i Beograda i Prištine", stavila je do znanja austrijska ministarka inostranih poslova Ursula Plasnik. Danski ministar Per Stig-Meler je bio mnogo jasniji, rekavši da je "zaista važno da se zna da Srbija neće postati dio Rusije, već da će Srbija biti dio Evrope".
Evropski diplomatski izvori su potvrdili strahovanja u krugovima Evropske unije od "jačanja nacionalističkih, proruskih snaga u Srbiji", prenosi Beta.
(MONDO)